Istraživači sa Sveučilišta Oxford i Sveučilišta Federico II u Napulju otkrili su da ljudi ocjenjuju slike hrane generirane pomoću umjetne inteligencije (AI) kao privlačnije. Također, istraživanje je dokazalo da potrošači općenito preferiraju slike hrane generirane s pomoću umjetne inteligencije (AI) u odnosu na stvarne slike hrane, posebno kada nisu svjesni njihove prave prirode. Rezultati sugeriraju da slike hrane generirane s pomoću AI izvrsno poboljšavaju privlačnost prikazane hrane koristeći ključne značajke poput simetrije, oblika, sjaja, općeg osvjetljenja i boje. Sve ove značajke poznate su po značajnom doprinosu privlačnosti slika hrane.
U provedenom istraživanju objavljenom u Food Quality and Preference istraživači su pitali 297 sudionika da ocijene stvarne ili AI-generirane slike hrane na skali od “Nimalo privlačno” do “Izuzetno privlačno.” Slike su prikazivale različite prirodne, obrađene i ultraprerađene namirnice, od jabuka i mrkve do čokoladnih milkshakeova i pomfrita. Kada su sudionici obaviješteni o tome kako je svaka slika stvorena – bilo putem fotografije ili s pomoću AI-a – obično su jednako ocijenili stvarne i AI-generirane verzije kao privlačne. Međutim, kada sudionici nisu bili svjesni procesa stvaranja slike, AI-generirana verzija redovito je ocijenjena kao značajno privlačnija od stvarne slike hrane.
Možete li prepoznati koja fotografija je stvarna, a koju je stvorila AI?
Na fotografiji: Mlijeko: stvarno (gornji red) i AI-generirano (donji red) u svojim neprocesuiranim (lijevo), procesuiranim (srednje) i ultra-procesuiranim (desno) varijantama.
U istraživanju je korišten DALL-E 3 integriran s ChatGPT 4
Korištena verzija modela omogućuje učitavanje slika na platformu s određenim uputama. Svaka izvorna slika učitana je s uputom: “Reproduciraj ovu fotografiju”. Model je zatim analizirao sliku i generirao opis, koji se automatski prenosio u DALL-E kako bi se stvorile nove slike. Slike prikazuju podražaje za odabrane namirnice u njihovim stvarnim i AI-generiranim oblicima, kroz tri različite razine obrade.
Na fotografiji: Krumpiri: stvarni (gornji red) i AI-generirani (donji red) u njihovim neprocesuiranim (lijevo), procesuiranim (srednje) i ultra-procesuiranim (desno) varijantama.
“Kao ljudi, često se osjećamo nelagodno s predmetima koji su upereni prema nama, tumačeći ih kao prijetnje, čak i kada se radi o hrani. Kada im je zadatak replicirati fotografije hrane na kojima su predmeti usmjereni prema gledatelju, poput snopa mrkve ili komada kolača, AI često postavlja hranu tako da izravno ne upire prema gledatelju. Ovo zahtijeva daljnja istraživanja, ali je vjerojatno da ovakav pristup poboljšava percepciju privlačnosti prikazane hrane.”, objasnio je vodeći autor Giovanbattista Califano (Odjel za poljoprivredne znanosti, Sveučilište Federico II u Napulju).
Jabuke: stvarne (gornji red) i AI-generirane (donji red) u njihovim neprocesuiranim (lijevo), procesuiranim (srednje) i ultra-procesuiranim (desno) varijantama.
“Iako vizuali generirani s pomoću AI-a mogu pružiti prilike za uštedu troškova marketinškim stručnjacima i industriji smanjenjem troškova snimanja fotografija hrane, ova otkrića ukazuju na potencijalne rizike povezane s pojačavanjem ‘vizualne gladi’ među potrošačima – fenomenom gdje gledanje slika hrane potiče apetit i želje. To bi potencijalno moglo utjecati na nezdrave prehrambene navike ili poticati nerealna očekivanja o hrani među potrošačima.”, dodao je nadzornik istraživanja i suautor profesor Charles Spence (Odjel za eksperimentalnu psihologiju, Sveučilište Oxford)., prenosi Daily Mail.
Mrkve: stvarne (gornji red) i AI-generirane (donji red) u njihovim neprocesuiranim (lijevo), procesuiranim (srednje) i ultra-procesuiranim (desno) varijantama.
Osim toga, s globalnim pokretom prema održivijim uzorcima potrošnje, uključujući promicanje ‘ružnih’ voća i povrća, postoji zabrinutost da bi stalna produkcija AI-poboljšanih slika hrane mogla gurati potrošače prema nerealnim standardima izgleda prirodne hrane, potencijalno narušavajući napore u održivosti.
