Umjetna inteligencija je alat impresivne moći, ali, čini se, i prilično pogubog utjecaja na okoliš. Analitičari predviđaju da bi ugljični otisak AI-ja mogao biti jednako loš – ako ne i gori – od rudarenja bitcoina, što trenutno generira više stakleničkih plinova čak i od pojedinih cijelih država, javlja Science Alert.
Rekordne vrućine na kopnu, nebu i morima sugeriraju da je to posljednja stvar koja je potrebna našim krhkim ekosustavima.
Trenutno, je cijela IT industrija odgovorna za oko 2 posto globalnih emisija CO2. Ako AI industrija nastavi u trenutnom smjeru, do 2030. godine potrošit će 3,5 posto globalne električne energije, predviđa savjetodavna tvrtka Gartner.
I financijski i ekološki skupo
“Ako želite spasiti planet pomoću AI-ja, morate uzeti u obzir i ekološki otisak”, rekla je Sasha Luccioni, istraživačica etike na open-source platformi za strojno učenje Hugging Face, za The Guardian.
“Nema smisla spaliti šumu i onda koristiti AI za praćenje krčenja šuma”, slikovito je opisala.
Samo platforma Open.AI dnevno troši oko 700 tisuća američkih dolara samo na troškove računanja kako bi pružila svoju uslugu za više od 100 milijuna korisnika diljem svijeta.
Kao rudarenje kriptovaluta, AI ovisi o grafičkim procesorima visoke snage, koji se koriste za obradu podataka. ChatGPT se pokreće gigantskim podatkovnim centrima koji koriste desetke tisuća ovih energetski zahtjevnih računalnih čipova.
Poslovne tajne…
Ukupan ekološki utjecaj ChatGPT-a i drugih AI sustava kompleksno je izračunati, a mnoge informacije potrebne za to nisu dostupne istraživačima.
“Očito tvrtke koje njima upravljaju ne žele otkriti koji model koriste i koliko ugljika on emitira”, rekao je računalni znanstvenik Roy Schwartz s Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu za Bloomberg.
Također je teško predvidjeti koliko će se AI povećavati u sljedećih nekoliko godina ili koliko će biti energetski učinkovit.
Stvar postaje sve gora
Istraživači su procijenili da je obuka GPT-3-a, prethodnika ChatGPT-a, na bazi podataka od više od 500 milijardi riječi zahtijevala 1.287 megavat-sati električne energije i 10.000 računalnih čipova.
Ista količina energije mogla bi napajati oko 121 domaćinstva godinu dana u Sjedinjenim Američkim Državama.
Taj bi postupak obuke proizveo oko 550 tona ugljičnog dioksida, što je ekvivalentno letu između Australije i Ujedinjenog Kraljevstva 33 puta.
GPT-4, verzija objavljena u srpnju, obučavana je na 570 puta više parametara od GPT-3, što sugerira da bi mogla trošiti više energije od svojih prethodnika.
Potrošnja energije javlja se tijekom cijelog životnog ciklusa tehnologije. Ako rast AI sektora bude sličan kriptovalutama, s vremenom će postati još energetski intenzivniji.
Bitcoin sada troši 66 puta više energije nego što je to činio 2015. godine, toliko energije da su Kina i New York zabranili rudarenje kriptovaluta.
