Aco Momčilović posljednjih se mjeseci prometnuo u ponajboljeg domaćeg stručnjaka za umjetnu inteligenciju, a mi smo s njim porazgovarali o ovoj dugo najavljivanoj tehnologiji u kontekstu ekologije i klimatskih promjena. Informacije i stavovi koje dobivamo umjetnoj inteligenciji generalno često su kontradiktorni, a tako je i kada pričamo o njoj kroz zelenu prizmu. S jedne strane, postojanje umjetne inteligencije troši naše resurse, a s druge nam ona može pomoću upravo u optimizaciji energetske potrošnje.

Klimatske promjene su jedan od najtežih znanstvenih problema s kojima se ljudi ikada suočavaju, naglašava Aco. To je fenomenalno složen sustav s ogromnim brojem varijabli. Kada ljudi govore o klimatskim promjenama, obično se fokusiraju na fizičke aspekte klime, poput količine ugljičnog dioksida u atmosferi, temperature, količine oborina i vjetrovnih uzoraka.

Optimizacija potrošnje

“Ali, sve su te karakteristike oblikovane živim planetom koji se neprestano mijenja. Podatkovni setovi o klimi su ogromni i zahtijevaju značajno vrijeme za prikupljanje, analizu i korištenje kako bi se donosile informirane odluke i provodile stvarne politike promjene. Korištenje umjetne inteligencije za uključivanje elemenata klimatskih promjena koji se neprestano mijenjaju pomaže nam donositi informiranije predviđanja o promjenama u okolišu, kako bismo mogli ranije primijeniti mjere ublažavanja”, govori ovaj stručnjak.

Pitamo ga i na koje sve načine umjetna inteligencija može već danas doprinijeti očuvanju okoliša.

“Stvar može ići u više smjerova. Jedan je upravo optimizacija energetske potrošnje: AI može analizirati podatke o potrošnji energije i predvidjeti buduće potrebe, omogućujući nam da bolje upravljamo i smanjujemo potrošnju energije. Zatim, ona pomoću naprednih algoritama može analizirati velike količine klimatskih podataka i stvoriti precizne modele za predviđanje klimatskih promjena. Može i poboljšati procese sortiranja otpada, identificirajući koje materijale treba reciklirati i koje treba sigurno zbrinuti, kao i pratiti te analizirati podatke o ugroženim vrstama, omogućujući nam bolje upravljanje njihovim staništima i očuvanje biološke raznolikosti”, nabraja Momčilović.

Alat bez upravljanja ne znači mnogo 

I on se slaže s brojnim medijskim napisima koji tvrde da bi umjetna inteligencija mogla biti i ključan alat u borbi protiv klimatskih promjena. Objašnjava kako nam ona može pomoći da bolje razumijemo i predvidimo ponašanje klime, ali i pružiti rješenja za smanjenje emisije stakleničkih plinova, poboljšanje upravljanja otpadom i zaštitu ugroženih vrsta.

“Da, može se tvrditi da je umjetna inteligencija ključna za spas planeta. Ali važno je napomenuti da ona nije čarobni lijek. Da bismo postigli održivi razvoj, trebamo kombinirati AI s politikama koje promiču održivost, kao što su smanjenje potrošnje, recikliranje i očuvanje prirodnih resursa. Neka istraživanja predlažu više inovacija koje koriste AI kako bi pomogle u ublažavanju klimatske krize. Jedna od njih su zelene tehnologije hlađenja i smanjenje elektroničkog otpada. Globalne energetske potrebe rastu i time pogoršavaju klimatsku krizu. Srećom, inovativne zelene tehnologije mogu riješiti problem hlađenja elektronike bez upotrebe prirodnih resursa. Ako se primijene na velikoj skali, mogu smanjiti potrošnju energije u podatkovnim centrima sa 20 na četiri posto, bez ikakvog onečišćenja”, objašnjava Aco.

Spominje i sprječavanje onečišćenja plastikom. The Ocean Cleanup je neprofitna organizacija koja razvija i skalira tehnologije kako bi svjetski oceani bili bez plastike.

“Njihov impresivni cilj je ‘ukloniti 90 posto plutajuće oceanske plastike do 2040. godine’. Koristeći svoj algoritam za detekciju objekata AI, organizacija može generirati znanstvena opažanja plutajućeg makroplastičnog otpada. Ova nova metoda daljinskog otkrivanja plastike pokazala se izuzetno korisnom u usporedbi s isključivim oslanjanjem na ručno i na licu mjesta promatranje za prikupljanje podataka”, priča.

Razvoj u više smjerova

Dakle, s obzirom na brzi razvoj tehnologije, moguće je predvidjeti nekoliko značajnih načina na koje će se AI koristiti u svrhu očuvanja prirode i borbe protiv klimatskih promjena u sljedećih deset godina. Tu je već spomenuta prediktivna analitika za klimatske promjene – AI će biti sposoban analizirati sve veće količine klimatskih podataka, stvarajući preciznije modele klimatskih promjena. Ovo će omogućiti znanstvenicima i političarima da bolje razumiju potencijalne posljedice i pravodobno reagiraju.

Također, AI će moći upravljati prirodnim resursima, optimizirajući njihovu upotrebu i smanjujući otpad. I, na koncu, AI će biti sve bolji u praćenju i analizi podataka o ugroženim vrstama, omogućujući bolje upravljanje staništima i očuvanje biološke raznolikosti.

“No umjetna inteligencija ima potencijal da dramatično preoblikuje i još neke povezane sektore. Ona može pružiti rješenja za smanjenje emisije ugljičnog dioksida, poboljšanje sigurnosti prometa i optimizaciju logistike. Na primjer, autonomna vozila mogu smanjiti emisije smanjenjem zastoja u prometu i optimizacijom rute”, govori Aco, pa nastavlja:

“Slično je i u poljoprivredi. I može omogućiti precizniju poljoprivredu, smanjujući potrošnju resursa i povećavajući prinose. Na primjer, AI može analizirati podatke o tlu, vremenske uvjete i biljne bolesti kako bi pomogao farmerima da donose informirane odluke. Potom može djelovati i u arhitekturi te omogućiti izgradnju održivijih zgrada kroz optimizaciju dizajna i materijala za energetsku učinkovitost”, objašnjava.

Robot poljoprivrednik

Već danas vidimo kako se roboti koriste u poljoprivredi za automatizirane zadatke poput sijanja, žetve i sortiranja proizvoda, a takvi će alati s vremenom postajati sve sofisticiraniji.

“Ovi roboti mogu biti programirani da prepoznaju različite vrste biljaka, korova i štetnika, omogućujući im da precizno određuju gdje i kada treba primijeniti pesticid ili gnojivo. To ne samo da povećava učinkovitost, već također značajno smanjuje količinu kemijskih proizvoda koji se koriste, što je dobro za okoliš. Također, uz pomoć AI-a i robota, moguće je precizno pratiti rast i razvoj biljaka, što omogućuje ranu detekciju bolesti ili stresnih uvjeta, te pravovremenu intervenciju. Kada je riječ o hortikulturi, možemo očekivati da će AI omogućiti stvaranje visoko sofisticiranih sustava za upravljanje vrtovima i parkovima, koji mogu automatski kontrolirati navodnjavanje, osvjetljenje i temperaturu kako bi osigurali optimalne uvjete za rast biljaka”, nabraja Momčilović, zaključujući da nije nerealno zamisliti da će naša polja u budućnosti obrađivati roboti.

A u svijetu već i postoje primjeri primjene umjetne inteligencije za stvari o kojima razgovaramo.

Plantix aplikacija, razvijena u Njemačkoj, koristi umjetnu inteligenciju za identifikaciju biljnih bolesti. “Poljoprivrednici jednostavno uslikaju biljku svojim pametnim telefonima, a AI analizira sliku i pruža informacije o potencijalnoj bolesti. Ovo može smanjiti upotrebu pesticida jer poljoprivrednici mogu precizno ciljati samo bolesne biljke”, objašnjava.

Pirmjeri iz prakse

U Britaniji postoji Google’s DeepMind, koji je koristio AI za smanjenje potrošnje energije u Googleovim podatkovnim centrima za 40 posto. Sustav analizira podatke o potrošnji energije i optimizira hlađenje podatkovnih centara, čime se smanjuje ukupna potrošnja energije.

Projekt Wild Me iz u SAD-a koristi AI za identifikaciju i praćenje divljih životinja. Korisnici mogu postaviti slike divljih životinja, a AI identificira vrstu i jedinstvene karakteristike svake životinje. To omogućuje znanstvenicima da prate populacije divljih životinja i bolje razumiju njihovo ponašanje.

Projekt Microsoft’s FarmBeats, također proveden u SAD-u, je AI platforma koja pomaže farmerima da bolje razumiju svoje polje. Koristi senzore, dronove i satelite za prikupljanje podataka o tlu, klimi i biljkama, a zatim koristi AI za analizu ovih podataka i davanje preporuka farmerima.

Unatoč mnogim prednostima koje umjetna inteligencija donosi, postoji nekoliko potencijalnih negativnih posljedica koje treba uzeti u obzir.

“Napredni AI sustavi, posebno oni koji koriste tehnike dubokog učenja, mogu zahtijevati ogromne količine računalne moći, što dovodi do značajne potrošnje energije. Ovo može pridonijeti globalnom zatopljenju, posebno ako se energija ne dobiva iz obnovljivih izvora. Također, s obzirom na brzi razvoj AI tehnologija, oprema koja se koristi za izvođenje AI operacija može brzo postati zastarjela, što dovodi do povećanja elektroničkog otpada. Ako se ovaj otpad ne reciklira pravilno, može dovesti do ozbiljnih ekoloških problema”, govori Aco.

Tu je i rizik od masovnog gubitka radnih mjesta, pa onda i povećanje nejednakosti i siromaštva, a moralne dileme idu i na adresu etike i sigurnosti – AI sustavi su sposobni za obradu ogromnih količina osobnih podataka, što dovodi do pitanja o privatnosti i sigurnosti. Također, postoji rizik od zloupotrebe AI tehnologije, uključujući korištenje AI-a za izradu sofisticiranih kibernetičkih napada.

Koje industrije će profitirati? 

“Strahovi povezani s razvojem umjetne inteligencije nisu neosnovani. Bez pravilnog nadzora i regulacija, AI može biti zloupotrebljen ili nepravilno usmjeren. No, vrijedno je napomenuti da, iako AI može nadmašiti ljudsku inteligenciju u određenim zadacima, on još uvijek nedostaje kritičko razmišljanje, empatija i moralno rasuđivanje koje karakterizira ljudsku inteligenciju”, kaže Aco.

Najvažniji ‘igrači’ u ulaganju u AI uključuju velike tehnološke tvrtke kao što su Google, Amazon, Microsoft i NVIDIA, kao i razne start-up tvrtke i istraživačke institucije. Ove organizacije će biti ključne u usmjeravanju razvoja AI tehnologija. Također, vlade širom svijeta ulažu u AI, prepoznajući njegov potencijal da transformira različite sektore ekonomije i društva.

“Teško je reći koje će industrije najviše profitirati jer jako ovisi o strateškim odlukama koje će biti donesene narednih godina. No velike prilike su pred zdravstvenom industrijom jer AI može transformirati zdravstvenu skrb kroz preciznu dijagnostiku, personalizirano liječenje i poboljšano istraživanje lijekova. Tu je i energetski sektor jer AI može optimizirati proizvodnju i potrošnju energije, pridonoseći smanjenju emisija stakleničkih plinova. AI može poboljšati analizu rizika, detekciju prevare i personalizirane financijske usluge u financijskom sektoru. A već smo spomenuli i poljoprivredu”, govori Momčilović.

Rad na razvoju

Regulacija umjetne inteligencije je kompleksno i kontroverzno pitanje, kaže. I dok se neke zemlje, poput Kine i Rusije, fokusiraju na brzi razvoj i implementaciju AI tehnologija, druge, poput Europske unije, teže postavljanju strogih regulatornih okvira.

“Europska unija je predvodnik u regulaciji AI-a na globalnoj razini. Njeni nedavni prijedlozi za regulaciju AI-a ciljaju na stvaranje ‘pouzdanog i sigurnog AI-a’ koji poštuje osnovna prava i vrijednosti EU. Međutim, ovi prijedlozi još uvijek su u procesu usvajanja. Stvaranje globalnih tijela za regulaciju AI-a predstavlja veliki izazov, uglavnom zbog različitih stavova i pristupa AI-u u različitim dijelovima svijeta. No, neke međunarodne organizacije, kao što su UN i OECD, već rade na razvoju globalnih smjernica za AI. Nadalje, globalna koalicija znanstvenika, inženjera, pravnika i drugih stručnjaka, poznata pod nazivom ‘Partnership on AI’, radi na promociji najboljih praksi i etičkih smjernica u razvoju i primjeni AI-a. Unatoč izazovima, potreba za globalnom regulacijom AI-a sve je veća, posebno s obzirom na njegov potencijalni utjecaj na sve aspekte našeg društva i ekonomije. Jedna od institucija koja se bavi upravo ovim pitanjima je i Global AI Ethics Institute, čiji sam ja ko-osnivač i direktor”, kaže Aco. A mi pratimo daljnji razvoj događaja.