Legendarni vilinski krugovi su tajanstveni, kružni, ćelavi dijelovi u suhim travnatim područjima na rubu Namibijske pustinje. Njihovo formiranje istražuje se desetljećima i nedavno je bilo predmet mnogih rasprava. S opsežnim terenskim istraživanjima, istraživači sa Sveučilišta u Göttingenu u Njemačkoj i Ben Gurion sveučilišta u Izraelu istraživali su kako svježa trava umire unutar vilinskog kruga.

Njihovi istraživački rezultati ističu da unutar vilinskog kruga trave vene zbog nedostatka vode, pri čemu površinski sloj tla postaje “smrtonosna zona” za njezin rast, što rezultira smrću nove trave unutar 10 do 20 dana nakon kiše. Ova saznanja su objavljena u časopisu Perspectives in Plant Ecology, Evolution, and Systematics. Za potrebe studije, znanstvenici su detaljno analizirali 500 pojedinačnih biljaka trave u četiri regije Namiba. Ovo istraživanje uključivalo je mjerenja korijena i listova, provođenje statističkih analiza te prikupljanje fotografskih dokaza.

Istraživanje je pokazalo da je površinski sloj vrlo osjetljiv na isušivanje

Tijekom i nakon kišne sezone, vlažnost tla ovdje je tri do četiri puta niža nego u tlu na dubini od oko 20 centimetara. Osim toga, površinski sloj tla znatno je suši unutar vilinskog kruga nego izvan tijekom razdoblja rasta trave nakon obilnih kiša. U tim uvjetima, svježa trava ne može preživjeti u vilinskog krugu: isuši se jer ne mogu doseći dublje, vlažnije slojeve tla svojim korijenjem, koji su u prosjeku dugački 10 centimetara.

Nasuprot tome, veliki, višegodišnji buseni trave koji rastu na rubu vilinskog kruga imaju koristi od mogućnosti pristupa vodenoj zemlji do dubine od 20 do 30 centimetara i ispod. Ti buseni trave brzo zazelene nakon kiše, piše SciTechDaily.

“Svojim dobro razvijenim korijenskim sustavom, ovi buseni trave vrlo dobro upijaju vodu. Nakon kiše, imaju ogromnu konkurentsku prednost nad svježom travom u vilinskom krugu. Nova trava gubi samo malu količinu vode putem transpiracije iz svojih malih listova, rezultirajući nedovoljnom ‘usisnom snagom’ za povlačenje nove vode iz dubljih slojeva tla”, objašnjava prvi autor dr. Stephan Getzin iz Odjela za modeliranje ekosustava Sveučilišta u Göttingenu.

Mjerenja podataka također pokazuju da je fizička provodljivost vode visoka u prvih 20 dana nakon kiše, posebno u gornjem tlu, i smanjuje se s dubinom. Kao rezultat, buseni trave uglavnom crpe vodu iz prvih 10 do 20 centimetara tla. Getzin kaže: “To je uzrok smrti nove trave u vilinskom krugu. Kontinuirana mjerenja vlažnosti tla tijekom nekoliko godina potvrđuju ovaj zaključak. To je zato što se vodeni sloj tla u vilinskom krugu značajno brzo smanjuje s jačanjem i ponovnim rastom okolne trave nakon kiše.”

Također, istraživači su ispitivali i osporili teoriju o termitima kao uzroku vilinskih krugova, ističući nedostatak relevantnih istraživanja koja bi potkrijepila tu teoriju. Ovaj dubinski pristup istraživanju otvara nova pitanja i daje dublji uvid u složene mehanizme koji leže u osnovi fenomena vilinskih krugova u Namibiji.