kantarionovo ulje

Biljkoljupka: Iz pandemije su se izrodili stopostotni biljni proizvodi

GREEN_300_listici_sredina

Intervju: Martina Tuta

Od novinarke, zaposlenice u Amazonu do fitoterapeutkinje. Upoznajte Martinu i njezinu Biljkoljupku.

Ona je novinarka, marketinški i turistički stručnjak, a odnedavno i fitoterapeut. Riječ je o svestranoj Riječanki Martini Tuta koja se nakon raznih poslova koje je obavljala u inozemstvu uključujući i onaj u Amazonu, odlučila skrasiti ovdje u Hrvatskoj. Otvorila je svoj obrt za pružanje usluga u turizmu, zatim i OPG u Lici, a iako je mnogima pandemija pomrsila poslovne planove, Martina je odlučila ne sažalijevati se nad neizvjesnom situacijom, već ju je okrenula u svoju korist i zahvaljujući radoznalosti i velikoj ljubavi iz djetinjstva – bilju pokrenula svoju malu radionicu sa stopostotnim biljnim proizvodima. Masti, tinkture, ulja i balzami samo su dio njezinog bogatog asortimana kojeg možete pronaći na web stranici simpatičnog naziva – Biljkoljupka. Evo što je Biljkoljupka otkrila u intervjuu svima koji su odlučili ili će tek odlučiti birati prirodu.

Za početak, tko je Biljkoljupka?

Biljkoljupka je nastala potpuno spontano kao što većina stvari u mom životu nastane, bez ikakvih planova. Biljkoljupku je stvorilo ozračje korone. Po struci sam novinar, a nakon toga sam radila u marketingu, završila marketing i onda radila svakakve poslove. Zatim sam živjela u Irskoj pa se vratila doma gdje se zadnje dvije godine bavim turizmom, odnosno otvorila sam svoj obrt za turistički menadžment, surađujem s dvije američke tvrtke, međutim kako je došla korona sve je moralo stati. Kako mi je to sve skupa bio dosta veliki šok da najednom imam puno slobodnog vremena, onda sam iz svoje riznice sjećanja izvadila svoju staru želju da završim tečaj i edukaciju za fitoterapiju. Biljke su nešto što je mene oduvijek fasciniralo i privlačilo zato što sam od malena navikla s djedovima i bakama s obje strane šetati po šumama, skupljala razne bobice, sušila biljke za čajeve, radila sirup od borovih iglica tako da su biljke meni, volim to reći, skoro pa u genskom kodu. Kad sam upisala tečaj bila sam zapanjena cijelom tom količinom informacija i svime što nam bilje pruža. I nakon što sam završila tečaj, počela sam na društvenim mrežama dijeliti edukativne storyje o tome kako prepoznati koju biljku, koja biljka je dobra za određeno stanje… I kako sam ja brala to bilje i uživala u tome, moje su mi prijateljice i poznanice počele postavljati pitanja imam li ja toga viška, hoću li imati što za prodaju. Nakon što su se ti upiti počeli redati odlučila sam probati s obzirom na to da u tom trenutku nisam imala drugi posao. Biljkoljupka je zaista ono što ja jesam. Ime možda nije internacionalno, ali domaće kupce ime osvoji na prvu. Ja sam zaista nekako srasla s tim imenom, ponekad imam osjećaj kao da je to moj alter ego. Moram reći kako mi se kao Biljkoljupki sva vrata otvaraju, a kao Martini skoro nijedna.

Oslovljavaju li vas vaši bližnji imenom Biljkoljupka?

Da, često me zovu ili dolaze pitajući me: “Biljkoljupka, a što ćeš nam preporučiti…” kad se netko razboli.

Rekli ste da ste radili kao novinar, a sada se bavite biljkama. To je zapravo velika promjena i sigurno manje stresniji posao…

Da, završila sam Fakultet političkih znanosti, radila sam na nekoliko televizijskih kuća, od kojih mi još jedna duguje nekoliko plaća i shvatila sam da od toga nema kruha pa sam završila marketing na Ekonomskom fakultetu misleći da će mi to nešto poboljšati situaciju, radila sam svakakve poslove i imam osjećaj kao da su odlasci na pressice bili dio nekog drugog života. Iako, na svojoj web stranici također pišem blogove jer je pisanje i dalje dio mene. Rad s biljkama zaista zvuči romantično i romantično je na neki način ako to zadržavaš na nekoj osobnoj razini, no ako se time odlučiš ozbiljno baviti i želiš to dignuti na jednu višu razinu, onda to prerasta tu romantiku iz jednostavnog razloga. Naime, tada se moraš okrenuti i svim silnim popratnim poslovima da jednostavno ne stigneš toliko uživati, kao inače. Što time želim reći? Ja sam odgovorna ne samo za branje bilja, pripremanje bilja za spravljanje različitih preparata od čajeva, tinktura pa sve do melema i krema, ali i posljedično onda i za rad na društvenim mrežama, logističke stvari, itd. To je jedan cjelodnevni posao, ali kad radiš ono što voliš, onda ti ništa nije teško, pogotovo kad radiš na nečemu da pomažeš ljudima.

Budući da svi proizvodi nisu uvijek dostupni, što trenutno Biljkoljupka ima u ponudi?

Vodim računa o sezonalnosti, a s obzirom na to da sve radim sama, ni ne mogu proizvesti puno veće količine proizvoda. Svako bilje ima neke svoje zakonitosti i preporučuje se da se bilje koje se radi poput recimo čaja za koje se suši koristi do otprilike jedne godine, dok se bilje koje se slaže u tinkture može koristiti dvije do tri godine. Kreme koje radim napravljene su potpuno prirodno bez ikakvih sintetskih bojila, bez konzervansa koji nisu odobreni od eko certifikata. Vodim računa da je sve certificirano i da ako već koristim konzervanse da su oni apsolutno prirodni. Ponuda mi je bazirana na tinkturama, ljekovitim mastima, kremama iako ne volim reći da se bavim izradom kozmetike jer nije naglasak na kozmetici, više se zadržavam na esencijama što nam biljke nude u smislu ljekovitosti.

Za koje proizvode se najčešće kupci odlučuju?

To zaista ovisi o godišnjem dobu i najvažnija stvar u cijeloj priči je edukacija i često ljudi ne znaju za što je koja biljka dobra, posebice ako ona ima preklapajuća djelovanja. Najprodavaniji proizvod tijekom jeseni bila je tinktura od koprive, a na zimu kako smo ušli u drugi lockdown, mnogo ljudi mi se javilo s problemima anksioznosti, nesanice i straha i tu je apsolutni vladar bila biljka valerijana, odnosno njezin korijen koji se konzumira u obliku tinkture i to je bio proizvod broj jedan i još uvijek je uz matičnjak koji također djeluje umirujuće na naš centralni živčani sustav. Voljela bi naglasiti kako biljke koji se kupuju u biljnim ljekarnama proizvode se na monoplantažama i time je osakaćeno od ljekovitih tvari i sastojaka u odnosu na divlje bilje koje ja i ostali fitoterapeuti skupljamo po šumama daleko od prometnica. Dakle, najljekovitija biljka je ona koja raste u svom prirodnom staništu, daleko od zagađenja i njome ćemo postići najbolju potentnost ekstrakcije ljekovite tvari. Daleko od toga da nam proizvodi iz tih ljekarni ne mogu pomoći, međutim to nije ni sjena onome što prava biljka zaista jest.

To se pretpostavljamo odnosi i na čajeve?

Upravo tako. Često u svojim liveovima na društvenim mrežama imam pitanja oko čajeva i puno ljudi sada dok je zimska sezona pije upravo čajeve. Dakle, najbolje je ako biljku uberete sami, ali ako niste u toj mogućnosti i ne prepoznajete biljku, najbolje je naći provjerenog fitoterapeuta od kojeg to možete kupiti. Ako niste ni u toj mogućnosti, dolazimo do treće stavke, a to su OPG-ovi koji su eko certificirani i kojih po Hrvatskoj ima i od kojih sam i ja sama kupovala jer oni rade po tom principu da uzgajaju biljke, ali po prirodnim načelima. Zatim imamo konvencionalne OPG-ove, nakon toga su biljne pa klasične ljekarne i zadnja su opcija čajevi u filter vrećicama iako bi ja radije savjetovala da se pije obična voda. U tim čajevima nalaze se praškovi ostataka bilja kojima ne znamo porijeklo i otkud dolaze i kad je biljka ubrana, a čaj svoju ljekovitost gubi nakon godine dana.

Mislite li da su se ljudi počeli više okretati prirodi? Kakav je slučaj s Hrvatima? Jesu li postali ekološki osvješteniji?

Kako sam mnogo radila s američkim turistima, vjerovali ili ne, ali oni su jako okrenuti k prirodi. Stalno bi me ispitivali koja je ovo biljka, koje je ovo stablo. Jednostavno se ljudi sve više okreću prirodi i tim više što smo u ovoj pandemiji na neki način prisiljeni više konzumirati prirodu. Hrvati bi (premda ne znam je li to vezano za standard ili je to jednostavno nekakav mindset) sve nešto za besplatno i jako je teško ovdje živjeti od svog kreativnog rada, zato što su Hrvati navikli dosta toga dobivati besplatno i teško im je valorizirati nove stvari na takav jedan način. Naravno ima odličnih ljudi i ne bi htjela generalizirati i kroz Biljkoljupku sam se povezala sa zaista genijalnim ljudima, ali što se tiče odlazaka u šumu i mijenjanja životnih navika ja bih rekla da su se one u našem društvu svakako dogodile. Mislim kako je ljudima sad malo dosta svega. Na Instagramu vidim kako se mnogo mladih žena u ranim dvadesetima okrenulo zdravom životu što uključuje i odlaske u prirodu i konzumaciju prirodnih pripravaka, za razliku od mene kad sam ja bila u dvadesetima i kad to apsolutno nisu bili prioriteti. Mislim da se dosta toga i generacijski mijenja i zato imamo pojavu eco-friendly proizvoda, zero waste itd.

Mislite da su društvene mreže zatrpane raznim stranicama o biljnim proizvodima i da je u “šumi” svega teško odabrati one prave?

To je odlično pitanje i da, zatrpani smo svime i svačime. Iz vlastitog iskustva govoreći. Prije same Biljkoljupke i ja sam bila običan kupac. Zanimali su me prirodni preparati i tragala sam za prirodnim rješenjima i ono što mi je nedostajalo kod 99 posto ponude na društvenim mrežama je ta autentičnost, odnosno kredibilitet i povjerenje. Ima veliki broj onih koji prodaju svoje primjerice kozmetičke proizvode, a mali je broj onih koji prodaju svoje tinkture i kad sam osobno krenula ih kupovati shvatila sam da proizvođači koriste ekstrakte biljaka i ne koriste same biljke. Kad bi kupovala mast od gaveza nisam pronalazila stranice kojima bi vjerovala da je osoba to brala i kako je to izrađivala, zato što nigdje nisam vidjela tu pozadinsku priču. Zato sam ja krenula upravo na taj način da prvo ispričam priču, a onda da radim produkt. I to se pokazalo kao dobra stvar. Nemam ja veliku vojsku svojih pratitelja na društvenim mrežama, ali one koje imam, vjeruju u moju priču oko stvaranja proizvoda. Povjerenje kupaca je zaista nešto čemu svatko treba stremiti. Stranice koje bi ja svima preporučila za edukaciju jesu ‘Plantea’ koju vodi farmakolog Stribor Marković, a druga je stranica Martine Bogdanić ‘Martina Natura’.

Postoji li neki “tips and tricks” za početnike kako prepoznati dobru, odnosno lošu stranicu za kupnju biljnih proizvoda?

Puno proizvođača takvih proizvoda nema svoju web stranicu, a to meni daje dojam nekakvog poluamaterizma. Nadalje tu su i profili gdje se samo nagomilavaju fotografije proizvoda uz nikakve popratne tekstove, osim naravno cijene. Čim vidim takve profile meni to daje znak da tu nešto nije uredu.

Koja su top 3 proizvoda iz Biljkoljupkina asortimana koja bi se trebala naći u svakoj kućnoj apoteci?

Izdvojila bi valerijanu, odnosno tinkturu od nje, prvenstveno zbog vremena u kojemu se trenutno nalazimo; strah, tjeskoba i nesanica. Biljka ima trenutno djelovanje i pije se prije spavanja. Olakšava san, ali vas ne zatupljuje. Zatim je tu tinktura korijena gaveza i mast korijena gaveza i mislim da bi se to trebalo nalaziti u svakoj kući. Nanosimo je dermalno, nikako oralno, i služi za sve oblike bolova, napetosti u leđima, išijas, a koristimo ju i ako imate neke prijelome, rane te pogotovo ako ste skloni aktivnom boravljenju u prirodi. Treće mjesto dijele dva proizvoda, a to je kantarionovo ulje koje odlično za intimno zdravlje žena i koje djeluje antigljivično i antiupalno, te osvježivač daha ‘Bura’. Kako smo prisiljeni nositi maske svugdje, mnogo mi se kupaca javilo upravo s problemima lošeg zadaha koji je zatupljen zbog maski. To me potaklo da napravim ovaj proizvod koji je baziran na hidrolatu mente i bioglicerinu.

Sprema li Biljkoljupka neki novi proizvod u budućnosti?

Naravno. Biljke su jedan svijet za sebe i otkako se duže bavim njima tek sad znam da ništa ne znam. Toliko ima biljka koje tek istražujem, a imaju toliko sjajnih djelovanja. Svaki put se iznenadim i oduševim činjenicama što one nude. Upravo pripremam novu tinkturu bijele imele koja je jedna od najvrjednijih ljekovitih bilja. Ona je inače polunametnik i smatra se da je najbolja bijela imela uzeta sa stabla hrasta koju sam i sama uspjela pronaći na obroncima Ćićarije. Ona je jak imunostimulator i ima izrazito antitumorsko djelovanje. Snižava visoki tlak, a povećava nizak tlak. Osim novih proizvoda, planiram i radionice i želja mi je u ovoj godini ako mi epidemiološka situacija bude dozvoljavala, napraviti radionice uživo, a u doglednoj budućnosti želim otvoriti kuću ljekovitog bilja na svom OPG-u u Lici. To bi bila kućica u mimikriji s prirodom, showroom bilja i mjesto edukacije, bijeg od svakodnevice na bazi Zero Waste, no za to su potrebna malo veća sredstva pa je to jedan dugoročni plan.

PHOTOS BY: Privatni album, Unsplash / Sva prava pridržana

Vezani članci

Napravi nešto zeleno već danas.

Klikni „prijavi se“
i na pravom si putu!

Copyright 2021 © Sva prava pridržana - GREEN.HR

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.