AI kaže da nije važno hoće li staklenički plinovi rasti ili padati tijekom sljedećeg desetljeća, porast od 1,5 °C sada se ne može izbjeći. Ovo upozorenje objavljeno je u Zborniku radova Nacionalne akademije znanosti. Podsjetimo, ograničavanje povećanja temperature na 1,5 °C bio je ambiciozan cilj Pariškog sporazuma iz 2015. godine.

Drastične mjere koje su izvorno predložene za smanjenje emisija i zadržavanje zagrijavanja ispod 1,5 °C sada će najvjerojatnije biti potrebne kako bi se izbjeglo povećanje od 2 °C, prema autorima nove studije. 2 °C je određeno kada posljedice globalnog zatopljenja postanu znatno gore za život na planetu.

Međutim, već vidimo niz klimatskih utjecaja u obliku toplinskih valova, šumskih požara, poplava i oluja sa samo 1,1 °C globalnog zagrijavanja. Dakle, maksimalno ograničavanje povećanja temperature je itekako bitno, jer se svaki djelić stupnja računa.

Model umjetne inteligencije pokazuje da čak i ako emisije stakleničkih plinova brzo padnu i dosegnu neto nulu do 2076., postoji šansa 1 prema 2 da se postigne zagrijavanje od 2 °C do 2054., a šansa 2 prema 3 da se postigne zagrijavanje između 2044. i 2065.

“Koristeći potpuno novi pristup koji se oslanja na trenutno stanje klimatskog sustava za predviđanje budućnosti, potvrđujemo da je svijet na korak od prijelaza praga od 1,5 °C”, kaže klimatolog Noah Diffenbaugh sa Sveučilišta Stanford u Kalifornija. “Naš AI model prilično je uvjeren da je već bilo dovoljno zagrijavanja da će se vjerojatno premašiti prag od 2 °C ako za postizanje neto nulte emisije bude potrebno još pola stoljeća.”

Kako bi postigli te procjene, umjesto da koriste prediktivne klimatske modele i globalne proračune ugljika za izračun budućeg zatopljenja, istraživači su AI poznatoj kao neuronska mreža unijeli bazu podataka o temperaturnim promjenama koje su se već dogodile.

Ove neuronske mreže koriste velik broj ponderiranih čvorova za uočavanje uzoraka u postojećim podacima, uzoraka koji se zatim mogu ekstrapolirati u budućnost. Konkretno, AI je promatrao nedavna povećanja temperature na određenim lokacijama u usporedbi s referentnim podacima između 1951. i 1980. godine.

Kako bi se najprije testirala točnost budućih procjena, od umjetne inteligencije zatraženo da predvidi trenutni porast od 1,1 °C u odnosu na predindustrijske razine. Naravno, umjetna inteligencija iznijela je točne podatke za 2022. godinu, s najvjerojatnijim rasponom od 2017. do 2027. godine.

“Bili smo prilično skeptični da će ova metoda funkcionirati dok nismo vidjeli taj rezultat. Činjenica da AI ima tako visoku točnost povećava moje povjerenje u njegova predviđanja budućeg zatopljenja”, zaključio je Diffenbaugh.