Zemlje EU-a sklopile su dogovore o predloženim zakonima za borbu protiv klimatske krize u srijedu u ranim jutarnjim satima, podupirući postupno ukidanje prodaje novih automobila na fosilna goriva do 2035. i fond od više milijardi eura kojim bi olakšali siromašnim građanima troškove zbog smanjenja emisije ugljičnog dioksida.

Nakon više od 16 sati pregovora, ministri zaštite okoliša iz 27 država članica usuglasili su se i podržali ključne dijelove paketa koji je Europska komisija prvi put predložila prošle godine, uključujući zakon koji zahtijeva da novi automobili koji se prodaju u EU od 2035. ne ispuštaju CO2. To bi onemogućilo prodaju automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem. 

“Klimatska kriza i njezine posljedice su jasne, pa je ovakva politika neizbježna“, rekao je za Guardian visoki predstavnik EU za klimatsku politiku Frans Timmermans, dodajući kako misli da invazija Ukrajine, glavnog dobavljača plina, potiče zemlje da brže odustanu od fosilnih goriva. 

Italija, Slovačka i druge države željele su da se postupno ukidanje odgodi do 2040., međutim na kraju su podržale kompromis koji je predložila Njemačka, najveće tržište automobila u EU-u, koja je prihvatila cilj za 2035. i zatražila od Bruxellesa da 2026. procijeni jesu li hibridna vozila ili CO2 neutralna goriva u skladu s ciljem.

Timmermans je rekao da trenutno hibridi ne smanjuju dovoljno emisije ugljika i da su alternativna goriva pretjerano skupa. Klimatski prijedlozi trebali bi osigurati da EU, treći najveći emiter stakleničkih plinova na svijetu, postigne smanjenje neto emisija za 55% u odnosu na razine iz 1990. godine do 2030. To će zahtijevati od vlada i industrije da ulažu u čistu proizvodnju, obnovljivu energiju i električna vozila.

Nakon mukotrpnih pregovora, dogovorili su se o formiranju fonda EU od 59 milijardi eura za građane s niskim primanjima kako bi ih zaštitili od troškova politike koja će se provoditi od 2027. do 2032. godine. Litva je bila zabrinuta da bi novo tržište CO2 moglo povećati račune za energiju i protivila se konačnim sporazumima te je, uz Poljsku i Latviju, bezuspješno tražila veći fond. Finska, Danska i Nizozemska, bogatije zemlje koje bi uplatile veći iznos u fond nego što bi mogle iskoristiti sredstva, željele su da on bude manji.

Ministri su se također usuglasili oko reformi trenutnog tržišta ugljika u EU koje prisiljava industriju i elektrane da plaćaju po načelu „onečišćivač plaća”. Zemlje su prihvatile ključne elemente prijedloga Komisije za jačanje tržišta smanjenja emisija za 61% do 2030. i proširenja pravila na pomorstvo. Ministri su podržali dva druga zakona za jačanje nacionalnih ciljeva smanjenja emisija koje Bruxelles postavlja zemljama za neke sektore i povećanje prirodne sekvestracije ugljika, poput šuma.