khamkeo-vilaysing-_arMe-Fjuso-unsplash

EU za klimu potrošila 72 milijarde eura manje nego što je prijavila

GREEN_300_listici_sredina

Nejasne poveznice između plaćanja i klimatskih ciljeva

Europska komisija objavila je da je EU od 2014. do 2020. potrošila 216 milijardi eura za klimu. Međutim, Europski revizorski sud utvrdio je da je prijavljen potrošeni iznos za tu svrhu prikazan većim nego što stvarno je.

EU nije dostigao ciljnu vrijednost potrošnje najmanje 20% svojeg proračuna za razdoblje 2014. – 2020. na djelovanje u području klime koju si je zadao, kako prenosi udruga Biom. Europska komisija objavila je da je EU dostigao ciljnu vrijednost od 20%, pri čemu je prijavila potrošnju sredstava u području klime u iznosu od 216 milijardi eura.

Međutim, revizori su utvrdili da prijavljena potrošnja nije uvijek bila relevantna za djelovanje u području klime te da je iznos koji je prijavljen kao potrošen u tu svrhu prikazan većim od stvarnoga za najmanje 72 milijarde eura. Revizori također strahuju da bi se problemi u pogledu pouzdanosti podataka mogli nastaviti pojavljivati u Komisijinom izvješćivanju za razdoblje 2021. – 2027., kada će ciljna vrijednost potrošnje EU-a u području klime porasti na 30%.

„Borba protiv klimatskih promjena jedan je od ključnih prioriteta EU-a, koji si je postavio zahtjevne klimatske i energetske ciljeve”, izjavila je Joëlle Elvinger, članica Suda koja je predvodila ovu reviziju. „Utvrdili smo da u razdoblju 2014. – 2020. određeni rashodi u okviru proračuna EU-a koji su prijavljeni kao povezani s klimom zapravo nisu bili relevantni za djelovanje u području klime. Zato smo iznijeli niz preporuka za bolje povezivanje rashoda EU-a s njegovim klimatskim i energetskim ciljevima. Primjerice, preporučujemo Komisiji da potkrijepiti relevantnost financiranja poljoprivrede za klimu.”

Glavna su područja programa javne potrošnje EU-a za koja se navodi da su povezana s klimom poljoprivreda, infrastruktura i kohezija, pri čemu Komisija dodjeljuje koeficijente raznim komponentama programa u skladu s njihovim očekivanim doprinosom djelovanju u području klime. Izvješćivanje o potrošnji u području klime obilježeno je nedostatcima, što ga čini općenito nepouzdanim, poručuju revizori.

Trenutačna metoda praćenja temelji se na pretpostavkama: njome se ne ocjenjuje konačni doprinos ostvarivanju klimatskih ciljeva EU-a te ne postoji sustav za praćenje klimatskih rezultata. Koeficijenti nisu uvijek realistični: u pojedinim se slučajevima smatra da je potrošnja sredstava relevantna za klimu iako projekti i programi koji se podupiru tim sredstvima imaju malen ili nikakav učinak na klimu (primjerice, infrastruktura u ruralnim područjima). U drugim slučajevima ne uzimaju se u obzir moguće negativne posljedice (na primjer, negativan učinak emisija ugljika).

Prema revizorima iznos potrošnje u području klime u najvećoj je mjeri prikazan većim od stvarnoga u slučaju financiranja poljoprivrede, naime za gotovo 60 milijardi eura. Komisija je prijavila da je 26% financiranja poljoprivrede bilo relevantno za klimu, što čini otprilike polovicu ukupne potrošnje sredstava EU-a u području klime.

Ipak, emisije stakleničkih plinova na poljoprivrednim gospodarstvima u EU-u nisu zabilježile pad od 2010. Slično tome, revizori smatraju da je Komisija precijenila mjeru u kojoj su ključni podsektori financiranja infrastrukture i kohezije, kao što su željeznički promet, električna energija i biomasa doprinijeli klimatskim pitanjima.

Služeći se primjerenijim koeficijentima revizori su izračunali da udio proračuna EU-a koji je relevantan za klimu vjerojatno iznosi oko 13% (otprilike 144 milijarde eura), umjesto prijavljenih 20%. Revizori upozoravaju i na rizik da planirani ili rezervirani iznosi neće biti potrošeni, što bi moglo dodatno umjetno povećati prijavljenu potrošnju u području klime.

Ujedno su pregledali i očekivane promjene u praćenju potrošnje sredstava u području klime nakon 2020. kako bi Komisiji pomogli poboljšati buduće izvješćivanje o potrošnji u području klime. Revizori izražavaju zabrinutost u pogledu pouzdanosti izvješćivanja o klimi za razdoblje 2021. – 2027.

Iako su predložena poboljšanja za metode izvješćivanja, većina problema utvrđenih za razdoblje 2014. – 2020. i dalje nije otklonjena. U Europskom instrumentu za oporavak („NextGenerationEU”), uvedenom 2020., uključeno je ključno načelo „ne nanosi bitnu štetu”, što znači da se gospodarskim aktivnostima ne bi smjelo ugrožavati ostvarivanje okolišnih ili klimatskih ciljeva.

Ipak, revizori su utvrdili da Europski instrument za oporavak sa sobom donosi dodatne izazove zbog nejasnih poveznica između plaćanja i klimatskih ciljeva.

PHOTOS BY: Unsplash / Sva prava pridržana

Vezani članci

Napravi nešto zeleno već danas.

Klikni „prijavi se“
i na pravom si putu!

Copyright 2022 © Sva prava pridržana - GREEN.HR

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.