Posljednje izvješće IPCC-a jasno daje do znanja da trenutna obećanja nacija o neutraliziranju emisija stakleničkih plinova najvjerojatnije neće zaustaviti globalno zagrijavanje 1,5 °C ili 2,7 °C u sljedećih nekoliko desetljeća. Ovaj zaključak je pod pretpostavkom da zemlje provode sve planirane strategije, a ako ni to ne učine, Zemlja će se zagrijati još više.
Mnoge svjetske vlade pristale su ispuniti cilj kojim bi spriječile povećanje prosječne globalne temperature za 1,5 °C u odnosu na predindustrijsku razinu. Kako bi se taj cilj postigao, potrebno je provoditi niz velikih promjena jer staklenički plinovi zadržavaju toplinu na površini planeta i time uzrokuju smrtonosnije oluje, intenzivnije toplinske valove, porast mora te dodatno opterećuju uzgoju hrane.
Zemlja se već zagrijala otprilike 1,1 °C u odnosu na 19. stoljeće, no još uvijek ne prelazimo dovoljno brzo na obnovljive izvore energije kako bi uravnotežili kontinuirani rast globalne ekonomske aktivnosti, piše u izvješću. Emisije ugljičnog dioksida povećale su se u zadnjih 10-ak godina.
Najbogatiji ljudi i najbogatije nacije najviše zagrijavaju planet. 10 % najbogatijih kućanstava u cijelom svijetu proizvodi između trećine do gotovo polovice svih emisija stakleničkih plinova, navodi se u izvješću. Najsiromašnijih 50 % kućanstava proizvodi oko 15 % emisija.
Cijene energije sunca i vjetra te baterija za električna vozila značajno su pale od 2010. godine, stoji u izvješću. U nekim je slučajevima čak skuplje održavati energetske sustave koji zagađuju okoliš, nego prelazak na čiste izvore.
Iako znanstvenici nisu predviđali da će se to dogoditi tako brzo, godine 2020. solarna energija i vjetar proizvodili su gotovo 10 % svjetske električne energije. Prosječne svjetske emisije rasle su mnogo sporije posljednjih 10 godina, nego u prvom desetljeću ovog stoljeća, to je dijelom zbog veće upotrebe obnovljive energije. U izvješću o obnovljivim izvorima energije iz 2011., ista komisija je previđala da će tehnološki napredak vjerojatno učiniti zelenu energiju jeftinijom, ali nisu znali koliko.
Svijet treba uložiti tri do šest puta više od onoga što trenutno troši na ublažavanje klimatskih promjena ako želi ograničiti globalno zatopljenje na 1,5 ili 2 °C.
Promjene, poput boljeg javnog prijevoza i prohodnijih urbanih područja, smanjuju onečišćenje zraka i pridonose općoj dobrobiti, rekla je Joyashree Roy, autorica izvješća. “Ljudi zahtijevaju zdravije i zelenije gradove.”
Svijet također treba ukloniti ugljični dioksid koji se već nalazi u atmosferi. Sadnja stabala je trenutno jedini način kojim se to postiže. Međutim, postoje i druge metode, poput korištenja kemikalija za ekstrakciju atmosferskog ugljika ili dodavanje hranjivih tvari u oceane za poticanje fotosinteze, no one su još u ranim fazama razvoja.
“Ne možemo zanemariti činjenicu da nam tehnologija može pomoći”, rekao je Joni Jupesta, autor izvješća s Istraživačkog instituta za inovativnu tehnologiju za Zemlju u Kyotu, Japan.
