Izvješće Radne skupine II Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) ispituje utjecaje klimatskih promjena na prirodu i ljude diljem svijeta. Istražuje buduće utjecaje na različitim razinama zagrijavanja te nudi opcije za jačanje otpornosti prirode i društva. Tijekom sljedeća dva desetljeća svijet će se suočavati s neizbježnim višestrukim klimatskim opasnostima i globalnim zagrijavanjem od 1,5°C, a rizici kojima ćemo biti izloženi povećat će se, upozoravaju znanstvenici.
Trenutne klimatske promjene posljedica su ljudskog djelovanja, a uzrokuju opasne i široko rasprostranjene poremećaje u prirodi. Unatoč naporima da se smanje rizici, klimatske promjene utječu na živote milijardi ljudi diljem svijeta. Najranjivije zajednice ljudi i ekosustavi najteže su pogođeni, piše u najnovijem izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), objavljenom jučer.
“Ovo izvješće upozorava o zastrašujućim posljedicama nedjelovanja”, rekao je Hoesung Lee, predsjednik IPCC-a, u objavi za medije. “Klimatske promjene su ozbiljna i rastuća prijetnja našoj dobrobiti i zdravom planetu. Akcije koje poduzmemo danas oblikovat će način na koji se ljudi prilagođavaju novonastalim promjenama i kako priroda reagira na sve veće klimatske rizike.”
Potrebne su hitne mjere za rješavanje rastućih rizika
Učestali toplinski valovi, suše i poplave već sada premašuju prag tolerancije biljaka i životinja, a zbog toga vrste masovno izumiru. Ovi vremenski ekstremi javljaju se istovremeno, uzrokujući kaskadne utjecaje kojima je sve teže upravljati. Posljedično dolazi do akutne nesigurnosti hrane i vode, posebice u Africi, Aziji, Srednjoj i Južnoj Americi, te na malim otocima i na Arktiku.
Kako bi se izbjegao sve veći gubitak života, biološke raznolikosti i infrastrukture, potrebne su ambiciozne, hitne akcije za prilagodbu klimatskim promjenama, te smanjenje emisija stakleničkih plinova. “Ovo izvješće prepoznaje međuovisnost klime, biološke raznolikosti i ljudi te integrira prirodne, društvene i ekonomske znanosti”, rekao je Hoesung Lee. “Ova procjena podsjeća na hitnost provođenja ambicioznijih akcija za ublažavanje posljedica klimatskih promjena. Polumjere više nisu opcija.”
Čuvanje i jačanje prirode ključno je za osiguravanje budućnosti života na Zemlji
Izvješće pruža nove uvide u potencijal prirode ne samo za smanjenje klimatskih rizika već i za unaprjeđenje života ljudi. “Zdravi ekosustavi otporniji su na klimatske promjene, a osobito su važni jer pružaju usluge koje su esencijalne za život, poput hrane i čiste vode“, rekao je supredsjednik Radne skupine II IPCC-a Hans-Otto Pörtner. “Obnavljanjem degradiranih ekosustava i učinkovitim i pravednim očuvanjem 30 do 50% Zemljinog kopna, slatkovodnih i oceanskih staništa, društvo može ubrzati napredak prema održivom razvoju, međutim, neophodna je adekvatna financijska i politička podrška.”
Klimatske promjene u interakciji s globalnim trendovima, kao što su: neodrživo korištenje prirodnih resursa, rastuća urbanizacija, društvene nejednakosti, gubici i štete od ekstremnih događaja i pandemije, ugrožavaju budući razvoj civilizacije. Nužna je suradnja vlade, privatnog sektora i civilnog društva kako bi uspjeli smanjiti rizike klimatskih promjena.
Gradovi: žarišta utjecaja i rizika, ali i ključni dio rješenja
Više od polovice svjetskog stanovništva živi u urbanim sredinama, a ovo izvješće daje detaljnu procjenu utjecaja klimatskih promjena, rizika i prilagodbe u gradovima. “Rastuća urbanizacija i klimatske promjene zajedno stvaraju rizike životu u gradu, posebno u onim gradovima koji već imaju loše planirani urbani razvoj, visoku razinu siromaštva i nezaposlenosti te nedostatak osnovnih usluga”, rekla je Debra Roberts, supredsjedateljica IPCC-a. “Ali gradovi također pružaju prilike za provođenje klimatskih akcija, poput zelenih zgrada, pouzdane opskrbe čistom vodom i obnovljive energije te održivih prometnih sustava koji povezuju urbana i ruralna područja, a mogu dovesti i do uključivijeg i pravednijeg društva.”
