Europska željeznička mreža, prema posljednjim podacima koje iznosi Greenpeace, dramatično se smanjila tijekom posljednja tri desetljeća, dok se dužina autocesta povećala za 60 posto, odnosno za čak 30.000 km.
S druge strane, željeznice su se smanjile za 6,5 posto, odnosno za 15.650 km, i zatvoreno je više od 2.500 željezničkih postaja, što jasno ukazuje na to da se, bez obzira na zelene politike, europske vlade više fokusiraju na prijevoz automobilima nego na javni prijevoz.
„Milijunima ljudi, koji žive izvan gradova, automobil je jedina opcija za odlazak na posao“, komentirala je Lorelei Limousin, viša klimatska aktivistkinja u Greenpeaceu EU.
„Vlade europskih država i EU moraju ponovno otvoriti zatvorene pruge i ulagati u željeznicu – i prestati s masivnim subvencijama za ceste koje uništavaju klimu, onečišćuju zrak i čine živote ljudi nesretnim“, rekla je.
Koje europske zemlje su ulagale u javni prijevoz?
Vlakovi su jedan od najekološkijih načina putovanja, dok su automobili, kombiji i kamioni odgovorni za 72 posto emisija štetnih plinova. Zemlje EU-27, Norveška, Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo potrošile su otprilike 1,5 bilijuna eura na cestovnu infrastrukturu i samo 930 milijardi eura na željeznicu tijekom razdoblja od 1995. do 2020. godine.
Samo deset zemalja bilježi povećanje duljine svojih željezničkih mreža od 1995. godine, a to su Belgija, Hrvatska, Estonija, Finska, Irska, Italija, Nizozemska, Slovenija, Španjolska i Švicarska.
Njemačka ulazi među zemlje koje su smanjile duljinu svojih željezničkih linija (za 6.706 km), a također i Poljska (za 4.660 km) i Francuska (za 4.125 km). Unatoč tome, ove tri zemlje i dalje imaju najduže željezničke linije, a slijede ih Ujedinjeno Kraljevstvo i Španjolska.
Između 2018. i 2021. godine, Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Italija, Luksemburg i Ujedinjeno Kraljevstvo ulagali su više u željeznice nego u ceste. Druge zemlje su više trošile na ceste nego na željeznice. Autoceste su najviše rasle u Irskoj, Rumunjskoj i Poljskoj, a najmanje u Litvi, Latviji i Belgiji.
U 15 od 30 analiziranih zemalja duljina autoceste više se nego udvostručila, uključujući Španjolsku, Norvešku i Grčku.
