Loša kvaliteta zraka povećava rizik od depresije, pokazale su dvije nove studije objavljene u znanstvenim časopisima JAMA. Rezultati prve otkrili su da dugotrajna izloženost povišenim razinama onečišćenja zraka povećavaju rizik od depresije kod starijih osoba, dok je druga studija otkrila da dugotrajna izloženost čak i niskim razinama zagađivača povezana s pojavom depresije i anksioznosti.
Zrak je u Zagrebu često loše kvalitete, ali danas je razina onečišćenja u centru grada “prihvatljiva”. Indeks štetnih čestica je danas 93, stoji na službenim stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, ali i na aplikaciji IQAir. Za južni dio grada je, pak, kvaliteta označena kao “loša”. Zrak se mjeri putem koncentracije pet ključnih onečišćujućih tvari: lebdećih čestica (PM10 i PM2,5), ozona, sumporovog dioksida te dušikovog dioksida.
Do sada je bilo poznato da zagađeni zrak izrazito negativno utječe na fizičko zdravlje. Onečišćenje zraka povezuje se s razvojem respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, a sada je dokazano da utječe i na mentalno zdravlje ljudi.
Za potrebe spomenutih studija, znanstvenici su analizirali podatke od gotovo devet milijuna ljudi koji su osiguranici Medicarea. Riječ je o američkom zdravstvenom osiguranju za osobe u dobi od 65 godina i starije. Njih više od 1.52 milijuna imalo je dijagnozu depresije tijekom razdoblja istraživanja od 2005. do 2016. godine, prema navodima Medicarea. Osim toga, znanstvenici su mapirali razine zagađenja i usporedili ih s adresama pacijenata.
Izloženi prašini i dimu
“Uočili smo statistički značajne štetne veze između dugotrajne izloženosti povišenim razinama onečišćenja zraka i povećanog rizika od dijagnoze depresije u kasnoj životnoj dobi”, rekli su znanstvenici.
Zagađivači kojima su bili izloženi bile su sitne čestice poput prašine ili dima, dušikov dioksid, koji uglavnom proizlazi iz emisija plinova u prometu. “Iako je depresija manje raširena među starijim osobama u usporedbi s mlađom populacijom, može doći do ozbiljnih posljedica, poput kognitivnog oštećenja, popratnih tjelesnih bolesti i smrti”, dodali su.
U drugoj studiji, znanstvenici su u Velikoj Britaniji i Kini istraživali povezanost dugotrajne izloženosti višestrukim onečišćivačima zraka i učestalosti depresije i anksioznosti. Analizirali su skupinu od gotovo 390.000 ljudi, tijekom razdoblja od 11 godina i otkrili da postoji povećani rizik od depresije i anksioznosti čak i na mjestima gdje onečišćenje zraka nije toliko visoko.
