Europski jeftini letovi i skupocjene karte za vlak promoviraju onečišćujuće oblike prijevoza, tvrde aktivisti, a prenosi The Guardian. dok “skandalozne” porezne olakšice potiču ljude da zagrijavaju planet dok putuju na odmor.
Prema analizi Greenpeacea, prosječna cijena karata za vlak je dvostruko veća od cijene letova na istim rutama. Aktivisti su usporedili cijene karata na 112 ruta tijekom devet različitih dana. Da bi stigli iz Londona do Barcelone, otkrili su da je cijena vožnje vlakom do 30 puta veća od cijene leta avionom.
Ovog tjedna su turistička odredišta diljem Europe izložena smrtonosnoj vrućini koju pogoršavaju staklenički plinovi koji se oslobađaju izgaranjem fosilnih goriva.
“Jeftine karte za avione od 10 eura su moguće samo zato što drugi, poput radnika i poreznih obveznika, plaćaju stvarnu cijenu”, rekla je Lorelei Limousin, klimatska aktivistica u Greenpeaceu. “Radi planeta i ljudi, političari moraju poduzeti korake kako bi situaciju promijenili i učinili putovanje vlakom pristupačnijom opcijom.”
Avion uvjerljivo pobjeđuje
Letenje je jedna od najzagađujućih aktivnosti koje osoba može poduzeti, ali i jedna od najtežih za ukloniti štetne posljedice. Za razliku od konzumiranja biljnih hamburgera ili vožnje električnim vozilima, koji imaju čišće alternative, ne postoji način da se leti bez utjecaja na klimu. Stručnjaci su kritizirali programe koji tvrde da nadoknađuju emisije iz letenja jer su nepotpuni.
Aktivisti Greenpeacea su otkrili da je putovanje vlakom prosječno bilo skuplje od letenja na 79 od 121 ruta koje su istraživali.
Vlakovi su bili bolji od aviona na osam ili devet od devet testiranih dana na 23 rute. Polovica od tih ruta smatrana je “izvrsnima” jer su imale redovite i pouzdane veze, dobru brzinu i cijene karata ispod 150 eura.
Najbolje linije uključuju domaća putovanja između Lisabona i Porta te Madrida i Barcelone, dok su za međunarodna putovanja uključeni Berlin-Prag, Zurich-Beč i Prag-Budimpešta. Nijedna od najboljih međunarodnih željeznica ne uključuje Veliku Britaniju, Francusku, Španjolsku ili Italiju.
Subvencije za zagađenje
Općenito, studija je “dobro obavljena” i uzela je u obzir kompleksnosti sustava kao što je vrijeme rezervacije, rekao je Stefan Gössling, profesor na Sveučilištu Linnaeus u Švedskoj koji je proučavao emisije iz letenja. “Ipak, rezultati ne iznenađuju, budući da je zračni prijevoz visoko subvencioniran.”
U Europi, zrakoplovne kompanije ne plaćaju porez na kerozin i plaćaju malo poreza na karte ili PDV. Studija koju je ovog mjeseca objavila organizacija Transport and Environment, zelena kampanjska grupa, otkrila je da su europske vlade izgubile 34,2 milijarde eura zbog lošeg oporezivanja zrakoplovstva u 2022. godini. Prema izvješću, “porezna praznina” će porasti na 47,1 milijardu eura do 2025. godine.
“Ukratko: ako letite, subvencionirani ste; ako putujete vlakom, kažnjeni ste višim cijenama, kao i činjenicom da putovanje često traje duže”, rekao je Gössling.
Zrakoplovna industrija odgovorna je za otprilike 2,5% globalnog onečišćenja ugljikom, ali oslobađa i druge plinove koji dodatno zagrijavaju planet. Studija koju je suautorirao Gössling otkrila je da je samo 11% svjetskog stanovništva letjelo 2018. godine, a najviše 4% je letjelo u inozemstvo.