Fleksitarijanstvo je spoj riječi fleksibilno i vegetarijanstvo i odnosi se na povremeno vegetarijanstvo, te je sve popularniji način prehrane u zadnje vrijeme. Mnogi žele smanjiti meso, a time i svoj ugljični otisak, no teško im je u potpunosti ga se odreći. Za njih je ovo idealan način prehrane jer je ovo uglavnom vegetarijanski način prehrane koji dopušta povremena mesna jela.
Porast fleksitarijanske prehrane rezultat je toga što ljudi zauzimaju ekološki održiviji pristup prema onome što jedu smanjenjem konzumacije mesa u zamjenu za alternativne izvore proteina. A budući da je fleksibilnost temelj ovog načina prehrane nije strogo definirano koliko se na primjer puta tjedno smije jesti meso, već je samo bitno da se prehrana temelji na biljnim namirnicama, a da meso bude povremeni prilog.

Ovdje se radi o dodavanju nove hrane u vašu prehranu, za razliku od isključivanja bilo koje, što može biti izuzetno korisno za zdravlje. Ovo uključuje dodavanje što više biljnih namirnica koje su pune proteinima poput leće, slanutka, graha, graška, orašastih plodova i sjemenki, te novih vrsta namirnica poput tofua i seitana. Osim što su odličan izvor proteina, mahunarke su i bogat izvor željeza, kalija, cinka, i dragocjenih vlakana koji su jako bitni za dobru probavu. Za vlakna je poznato i da pomažu kod smanjenja kolesterola kao i sjemenke koje su pune polinezasićenih masti zdravih za srce.

Ovakva prehrana nema jasna pravila niti preporučeni broj kalorija i makronutrijenata, te je to na neki način zapravo više kao stil života nego prehrana, a temelji se na sljedećim načelima:

• Jede se uglavnom voće, povrće, mahunarke i cjelovite žitarice.
• Usredotočite se na proteine iz biljaka umjesto onih životinjskih.
• Budite fleksibilni i s vremena na vrijeme uvrstite meso i proizvode životinjskog podrijetla.
• Jedite najmanje prerađeni, najprirodniji oblik hrane.
• Ograničite dodani šećer i slatkiše.

Zbog svoje fleksibilne prirode i usredotočenosti na ono što treba uključiti, a ne ograničiti, fleksitarijanska dijeta popularan je izbor za ljude koji žele jesti i živjeti zdravije. Istraživanja sugeriraju da je vegetarijanska prehrana povezana s manjom ukupnom učestalošću svih karcinoma, a posebno kolorektalnog karcinoma, te da svakodnevno jedenje 50 grama prerađenog mesa može povećati rizik od raka debelog crijeva, pa je najbolje ograničiti takvu hranu. Osim toga, ovakva prehrana dobra je i za sve one koji žele izgubiti koju kilu viška jer fleksitarijanci uglavnom ograničavaju visokokaloričnu, prerađenu hranu i jedu više biljne hrane koja je prirodno niža u kalorijama.

Kada fleksitarijanci odluče jesti meso, odabiru najčešće nemasno meso visoke kvalitete, poput piletine ili puretine. Ono što se uglavnom izbjegava je prerađeno meso poput slanine, kobasica, salame, šunke i pašteta, jer sadrže puno zasićenih masti i soli, a vrlo malo vitamina i minerala.

Osim što je dobro za vaše zdravlje, smanjivanje potrošnje mesa može pomoći u očuvanju prirodnih resursa smanjenjem emisije stakleničkih plinova, kao i korištenja zemlje i vode.
Razna istraživanja utvrđuju i da bi prelazak sa prosječne zapadnjačke prehrane na fleksitarijansku, gdje se meso dijelom zamjenjuje biljnom hranom, mogao smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 7%. A ako jedete više biljne hrane, time će se više zemlje posvetiti uzgoju voća i povrća za ljude umjesto hrane za stoku što je dobra vijest s obzirom da je za uzgoj biljaka potrebno puno manje sredstava nego za uzgoj životinja za jelo.