Pojam koji se često googla i sastojak je krema za njegu kože te se promovira kao jedan od najjačih saveznika protiv bora i starenja je – retinol. Na kutijicama kozmetičkih preparata napisan je često uočljivim slovima i proizvođačima je garancija dobre prodaje, a kupcima kvalitete proizvoda. No što je zapravo taj čarobni retinol i možemo li ga dobiti iz hrane? Retinol je oblik vitamina A koji dolazi iz namirnica životinjskog porijekla, u kojima je već formiran, dok su karotenoidi (od kojih je najpoznatiji beta-karoten) prekursori vitamina A, odnosno naše tijelo ih, prema potrebi, pretvara u vitamin A (retinol).

Dakle, želimo li govoriti o hrani kao izvoru magičnog retinola, valja se fokusirati na beta-karoten poznat još i kao crveno-narančasti pigment prisutan u raznim vrstama voća i povrća.

Tajna je u jakom antioksidacisjkom učinku

Beta-karoten, sjajni crveno-narančasti pigment, koji se nalazi u raznom voću i povrću, dugo se povezivao samo s bojom određene hrane. Međutim, ovaj spoj pripada obitelji karotenoida, koja sadrži vitalne minerale s jakim antioksidativnim sposobnostima. Beta-karoten je dobro poznat po svojoj funkciji u poboljšanju cjelokupnog zdravlja i dobrobiti, posebno u zdravlju kože. Antioksidansi su ključni u zaštiti tijela od opasnih slobodnih radikala, nestabilnih kemikalija koje mogu oštetiti stanice i dovesti do starenja i drugih zdravstvenih problema, a upravo beta-karoten ima svojstvo snažnog antioksidansa koji pomaže u neutralizaciji slobodnih radikala i smanjenju oksidativnog stresa.

Potencijal beta-karotena da se u tijelu pretvori u vitamin A jedno je od njegovih najzanimljivijih svojstava. Vitamin A neophodan je za održavanje dobrog vida, podršku imunološkom sustavu i optimalnu funkciju organa, a ima važnu ulogu u zdravlju kože, što ga čini korisnim alatom u njezi. Beta-karoten može učiniti čuda kada se doda proizvodima za njegu kože – njegove antioksidativne sposobnosti štite je od agresora iz okoliša, uključujući onečišćenje i UV zračenje, pomažući u prevenciji preranog starenja i održavanju mladolikog tena. Nadalje, učinak beta-karotena na povećanje izmjene stanica kože pomaže stvoriti glađu i ujednačeniju boju kože. Neka istraživanja također otkrivaju da u kombinaciji s drugim antioksidansima, poput vitamina C i E, beta-karoten može poboljšati sposobnost kože da se zaštiti od štetnih UV zraka.

Uloga beta-karotena u tijelu

Prije svega, beta-karoten je prekursor vitamina A vitamina A, što znači da se u tijelu, prema potrebi, može pretvoriti u aktivni vitamin A (retinol) koji je potreban je za razne tjelesne funkcije:

• Vid: Vitamin A neophodan je za održavanje zdravog vida, posebno u uvjetima slabog osvjetljenja. To je pigment osjetljiv na svjetlo u retini oka, koji pomaže u noćnom vidu i općoj oštrini vida.
• Potpora imunološkom sustavu: Vitamin A pomaže imunološkom sustavu jačanjem zaštitnog sloja kože i sluznice, koji služe kao barijere protiv patogena.
• Stanična diferencijacija i rast: Vitamin A pomaže nezrelim stanicama da sazriju i razviju se u specifične tipove stanica, osiguravajući pravilan rast i razvoj.
• Reproduktivno zdravlje: Vitamin A neophodan je za reproduktivno zdravlje, uključujući embrionalni razvoj i normalnu funkciju reproduktivnih organa.
• Zdravlje kože: Antioksidativna svojstva beta-karotena posebno su korisna za kožu. Beta-karoten može pomoći u održavanju zdravlja kože i smanjiti znakove starenja, kao što su bore i fine linije, uklanjanjem slobodnih radikala i smanjenjem oksidativnog stresa. Također, potiče regeneraciju stanica kože, što rezultira glađim i blistavijim tenom.
• UV zaštita: Iako nisu zamjena za zaštitu od sunca, beta-karoten i drugi antioksidansi, poput vitamina C i E, mogu pružiti dodatnu zaštitu od oštećenja kože izazvanih suncem. Pomaže u neutralizaciji slobodnih radikala nastalih UV zračenjem i može umanjiti štetne učinke pretjeranog izlaganja suncu.
•  Zdravlje srca: Neka istraživanja dokazuju da prehrana bogata beta-karotenom i drugim karotenoidima može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Namirnice bogate beta-karotenom

Beta-karoten je koncentriran u voću i povrću crvene, narančaste ili žute boje. Međutim, nemojte bježati ni od tamnog lisnatog ili drugog zelenog povrća jer oni također sadrže dobru količinu ovog antioksidansa.

Hrana s najviše beta-karotena uključuje: tamno lisnato povrće, poput kelja i špinata, batat, mrkva, brokula, butternut tikva, dinja, crvena i žuta paprika, marelice, grašak i zelena salata.

• 100 grama kuhane mrkve osigurava 8279 mikrograma (mcg)
• 100 grama kuhanog špinata bez dodane masnoće osigurava oko 6103 mcg
• 100 grama kuhanog slatkog krumpira sadrži 9406 mcg

Spajanje ovih namirnica sa zdravom masnoćom, poput maslinovog ulja, avokada ili orašastih plodova i sjemenki, može pomoći tijelu da ih bolje apsorbira. Iako je moguće predoziranje vitaminom A, jer je topiv u mastima i procesuira se u jetri, istraživanja pokazuju kako konzumiranje hrane bogate karotenoidima (koje tijelo pretvara u vitamin A) ne uzrokuje toksičnost jer se uneseni na ovaj način vrlo sporo pretvaraju u vitamin A.