Odrast je filozofski pokret nastao u Francuskoj koji ima preko 60 godina dugu povijest. Već sama analiza ove složenice – „od-rast“ – objašnjava koja je srž ovakvog načina razmišljanja: konstantni (ekonomski) rast nije održiv za ljude i okoliš i stoga on ne bi trebao biti primarni društveni cilj.
“Odrast je znanstveni i društveni pokret čiji je izvorni naziv ‘décroissance’. Ta riječ na francuskom označava i povratak rijeke u svoj tok nakon poplave, što je vrlo simboličan opis pokreta. Danas prolazimo devastirajuće posljedice klimatskih promjena, kojima je uzrok ljudski faktor, a odrast je zalaganje za to da ljudi zauzmu odgovorniji stav prema okolišu. To je filozofija u kojoj je jedno od temeljnih načela uvjerenje da ljudi svojim razmišljanjem i djelovanjem i dalje mogu utjecati na planet i društvo i činiti ih boljima“, govori nam Ana Dević, članica kolektiva WHW i kustosica nadolazeće izložbe “Planet, ljudi, skrb – to se zove odrast!”, koja će 1. rujna biti otvorena u HDLU-u.
Odrast se, objašnjava dalje, temelji na dobrovoljnom odricanju od nekih stvari. No on nije baziran na oskudici, mjerama štednje.
“Odrast ne negira i ne želi ukinuti socijalne tekovine, nego potaknuti ljude na smanjenje tempa, promišljanje, odmor, dijeljenje. To da se naša tijela i umovi odmore od konstantnog pritiska. Recimo, danas svi radimo puno više nego prije deset godina. Odrast tu zagovara usporavanje. Da, kad nešto radimo, točno znamo kako i zašto to radimo. Da nas rad, umjesto da nas tlači, i oplemeni”, tumači Ana na primjerima.
Ekologija kao važan faktor
Osvrće se i na klimatske promjene.
“Odrast tvrdi da i dalje možemo imati dobar život, ali uz preraspodjelu i svijest o tome da i bezgranični rast ima svoje granice. Toga smo danas već svjesni zbog velikih klimatskih i društvenih kriza. Odrast ističe vrijednosti kao što su dijeljenje, solidarnost i zajednički resursi. Potiče da se kao društvo upitamo koja je to promjena koju trebamo”, priča Ana.
Na tome tragu je i tema izložbe “Planet, ljudi, skrb – to se zove odrast!”. Ona promišlja umjetničku ekologiju.
“Na izložbi se predstavlja više autora, koji iz različitih perspektiva promišljaju kako učiniti umjetničku proizvodnju što manje štetnom te kako kroz dijeljenje i promišljanje zajedničkih dobara možemo potaknuti kolektivnu radost”, kaže kustosica.
Na mapi europskih metropola
Odrast je multidisciplinaran pokret koji je posljednjih desetljeća jako vezan uz znanstvenu zajednicu. Diljem Europe se godinama održavaju konferencije na ovu temu, a upravo će Zagreb ugostiti iduću.
“Nakon Budimpešte, naša je konferencija prva koja će se održati u ovome dijelu Europe. Konferencije okupljaju veliki broj znanstvenika, ali i umjetnika, aktivista, ljudi koji u praksi žive odrast. Ovakva su okupljanja vrlo multidisciplinarna. I naša će konferencija biti veliki međunarodni događaj. Očekujemo preko pet stotina ljudi iz inozemstva i stotine domaćih”, najavljuje Ana.
Otvorenje konferencije dogodit će se u Muzeju suvremene umjetnosti, a velik dio programa odvit će se na Zagrebačkom Velesajmu, gdje je u rasporedu oko 200 sesija; panela, predstavljanja istraživanja, filmova, radionica… U sklopu konferencije će se na Ribnjaku odviti i izdanje Okolišnog filmskog festivala, u subotu (2. rujna) je na programu veliko okupljanje u Centru mladih Ribnjak, a program će biti zaokružen koncertom Darka Rundeka, koji, kaže Ana, već godinama zagovara eko i odrast pristup životu i kulturnoj produkciji.
Bogat program
Cijeli je program konferencije posložen tako da je za aktivnosti koje se događaju do 14 sati potrebna kotizacija, dok je sve nakon toga besplatno i otvoreno za sve građane.
Jedan od glavnih govornika je japanski filozof Kohei Saito, koji je baš ovoga tjedna izašao na naslovnici New York Timesa, a tu je i cijeli niz drugih uglednih govornika.
“Ponosni smo i uzbuđeni zbog cijelog programa. Na konferenciji radimo dvije godine, a uključeno je šest organizacija – Institut za političku ekologiju, Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), Što, kako i za koga/WHW, Multimedijalni institut (MaMa), Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) te inicijativa Znanstvenici za klimu – i puno volontera. Tako da svakako pozivamo građane da poprate program, u njemu će sigurno naći nešto za sebe”, zaključuje naša sugovornica.
