mikroplastika i pluća naslovna

Gdje se u našem tijelu ‘skladišti’ mikroplastika? Studija otkriva da ovisi o načinu na koji dišemo

GREEN_300_listici_sredina

Onečišćenje i zdravlje

U studiji su znanstevnici koristili složene računalne modele kako bi saznali što se točno događa kada udišemo čestice mikroplastike i gdje one završavaju u našem tijelu.

Novo istraživanje, provedeno na Sveučilištu za tehnologiju u Sydneyu, u fokus je stavilo utjecaj mikroplastike na ljudsko zdravlje te ispitalo kakvu doista štetu može izazvati u ljudskom organizmu. Prema njihovim spoznajama, sitne čestice onečišćenja plastikom u svoje tijelo najčešće unosimo udišući, a one potom ulaze duboko u naša pluća.

U studiji su znanstevnici koristili složene računalne modele kako bi saznali što se točno događa kada udišemo čestice mikroplastike i gdje u našem tijelu one završavaju. Zagađenje zraka mikročesticama plastike, kako navode u studiji, sveprisutno je, a u ljudski se organizam, osim disanjem, unosi jedenjem i  pijenjem.

Prema autorima ovoga istraživanja, način disanja igra značajnu ulogu u tome gdje ove toksične mikročestice završavaju. Brzo disanje, pri kojem zrak brzo prolazi kroz nos i grlo, mogu dovesti do toga da veće čestice “zapnu” u gornjem respiratornom sustavu. Sporije disanje daje manjim česticama – posebno nanoplastici – više vremena da putuju dublje u respiratorni sustav. One bi potencijalno mogle dosegnuti osjetljiva tkiva duboko unutar pluća.

No o tome gdje će čestice završiti ovisi i o njihovu obliku. Istraživanja pokazuju da bi one nepravilnog oblika mogle zaobilaziti prirodne mehanizme koji naše tijelo štite od udisanja onečišćenja. Postoje neka područja u plućima gdje je također vjerojatnije da će se plastika akumulirati, što bi potencijalno moglo dovesti do zdravstvenih problema.

Koji su najčešći zdravstveni problemi povezani s mikroplastikom u plućima?

Primarni izvori tih plastika proizvedeni su za širok spektar kozmetičkih proizvoda, a sekundarni su izvori čestice nastale razgradnjom većih plastičnih proizvoda, poput boca za vodu ili odjeće.

Istraživanja pokazuju da čestice mikroplastike povećavaju rizik od niza zdravstvenih poremećaja pluća, uključujući KOPB (kroničnu opstruktivnu plućnu bolest), fibrozu, dispneju (otežano disanje), astmu i lezije na plućima.

Kako se pokazalo da mikroplastika i nanoplastika uvelike utječe na respiratorno zdravlje, ova studija može pomoći u pružanju ključnih uvida za borbu protiv potencijalnih rizika i pronalaženje rješenja.

 

PHOTOS BY: Unsplash / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.