Sigurno ste hodajući gradom i sami često primijetili napuštene i neiskorištene površine, misleći kako bi bilo dobro da se ovdje sagradi park ili posadi cvijeće i drveće. Većina nas u tom trenutku neće ništa napraviti, no sve je više onih koji žele nešto poduzeti. Umjesto da stoje površine koje nitko ne održava, neki su se počeli samostalno brinuti za njih i saditi drveće, cvijeće i druge biljke.
Osim što se brinu za svoj kvart i čine ga ljepšim, na taj način brinu i za okoliš sadeći drveće koje smanjuje temperaturu u gradu ili druge korisne biljke. Upravo to se naziva gerilsko vrtlarstvo, a kako je nastalo i što sve podrazumijeva čitajte u nastavku.
Što je gerilsko vrtlarstvo i kako je nastalo?
Gerilsko vrtlarstvo je praksa obrađivanja zemlje koja nije tradicionalno vlastita ili je zapuštena, s ciljem uljepšavanja ili opskrbe hranom u urbanim ili prigradskim područjima. To je oblik nenasilne izravne akcije, s ciljem vraćanja napuštenih ili nedovoljno iskorištenih prostora u gradovima i njihovog pretvaranja u živopisne i produktivne vrtove.
Izraz “gerilsko vrtlarstvo” skovali su Liz Christy i njezina grupa Green Guerrilla u New Yorku 1973. godine. Započeli su sadnjom na napuštenim parcelama, pretvarajući ih u javne vrtove i skrećući pozornost na potrebu za zelenim površinama u urbanim područjima. Odatle se ideja proširila, a danas se gerilsko vrtlarstvo može naći diljem svijeta, od Londona do Tokija.
I gradska i prigradska područja puna su neiskorištenih parcela i zapuštenih parcela. Neki ljubitelji biljaka koji žele ozeleniti ova područja odlučili su uzeti stvari u svoje ruke i posaditi cvijeće ili jestive biljke u zapuštenim privatnim ili javnim prostorima. Iako to neki vide kao oblik prosvjeda, ova vrsta akcije jednostavno služi u svrhu njegovanja života na mjestima koja su napuštena.
Kako izgleda gerilsko vrtlarstvo?
Gerilsko vrtlarstvo započinje s pronalaženjem napuštenih područja koja bi se mogla pretvoriti u vrt. To može biti bilo što, od prazne parcele do pojasa zemlje između nogostupa i ulice. Zatim je bitno razmisliti i što tamo posaditi da to ima smisla, jer treba misliti na dostupne resurse i na kraju, brigu o samim biljkama. Treba imati na umu i da se ne ošteti postojeća infrastruktura.
Vrlo često, dio gerilskog vrtlarstva i obuhvaća takozvano “bombardiranje sjemenkama”. Sjemenske bombe nastaju miješanjem sjemena sa zemljom ili kompostom i prekrivanjem smjese glinom. Nakon što se “postavi”, glina bomba puca, dopuštajući sjemenu da počne rasti.
Jedna od glavnih prednosti sjemenskih bombi je ta što omogućuju gerilskim vrtlarima da siju sjeme bez tehničkog ulaska na privatno zemljište. Dok jedni jednostavno bace tu sjemensku bombu, drugi gerilski vrtlari rade na području blizu svojih domova kako bi mogli njegovati svoje biljke prema potrebi.
Najbolje biljke za gerilsko vrtlarstvo
Tu je bitno da se odaberu autohtone vrste koje zahtijevaju malo brige i mogu napredovati ako su prepuštene same sebi što osigurava najveći uspjeh kada gerilski vrtlar ne živi u blizini. Obično se odaberu biljke otporne na sušu koje ne trebaju često zalijevanje da bi preživjele. Divlje cvijeće i izdržljivo domaće grmlje neke su od najboljih opcija za gerilsko vrtlarstvo.
Gerilsko vrtlarstvo moćan je način pretvaranja zapuštenih prostora u urbanim područjima u prekrasne, produktivne vrtove koji zajednici pružaju svježu hranu i zeleni prostor. Zamislite da svatko može pokrenuti svoj gerilski vrt. Ne samo da bi pozitivno utjecali na svoju zajednicu, provodili vrijeme na svježem zraku, potaknuli komunikaciju i druženje sa svojim susjedima već i stvorili još zelenila, dodatan hlad za sve topliju zemlju ili čak uzgajali svoju hranu.
Iako se gerilsko vrtlarstvo tehnički smatra zabranjenim, nije uobičajeno dijeljenje kazni onima koji su negdje posadili cvijeće ili drveće u Zagrebu. Ako biste sami htjeli negdje u svom kvartu uljepšati zapuštenu površinu, bilo bi poželjno prvo se obratiti Zagrebačkom holdingu, područje Zrinjevac, koje je zaduženo za održavanje zelenih površina.
