Da nema čovjeka, skoro svu Hrvatsku prekrivale bi šume. Zbog potrebe za prostorom koji će omogućiti napasanje stoke i uzgoj hrane, čovjek je pretvarao šume u travnjake. Zahvaljujući takvim aktivnostima nastali su iznimno bogati otvoreni krajobrazi koji su postali važni za opstanak brojnih biljnih i životinjskih vrsta. Osim njih postoje i prirodni travnjaci koji su prisutni na područjima gdje su uvjeti takvi da drvenaste vrste ne mogu rasti. U Hrvatskoj su to najčešće planinski i pretplaninski travnjaci gdje zbog oštrih klimatskih uvjeta uspijevaju samo zeljaste biljke.
Iako travnjacima dominiraju trave, među njima se nalaze i ostale biljke, osobito one koje oprašivači vole i trebaju. Oni su staništa mnogih životinja i mogu biti iznimno bogata područja, no zbog njihove redovite košnje neke biljke nemaju prilike narasti, a zbog toga opada bioraznolikost nekog područja.
Dobrotvorna organizacija za zaštitu prirode Plantlife pokrenula je projekt No Mow May (Svibanj bez košnje) kojim poziva ljude da ostave svoje kosilice na mjesec dana kako bi divlje cvijeće prekrilo travnjake i time pospješilo bioraznolikost. Naime, nepokošeni travnjaci postaju staništa pčelama i drugim oprašivačima. Tijekom prošlogodišnje kampanje zabilježili su više od 250 biljnih vrsta na travnjacima u Velikoj Britaniji, a među njima su bile šumske jagode, medvjeđi luk, rijetke vrste paprati te zelenokrile orhideje.
U Hrvatskoj je prošle godine također pokrenut sličan projekt Cro Buzz Klima kojim se istražuju divlji oprašivači Hrvatske u kontekstu prilagodbe klimatskim promjenama. Naime, prikupljanje informacija je neophodno za uspješno očuvanje divljih oprašivača, poboljšanje njihovog statusa i za povećanje klimatske otpornosti zajednica oprašivača i ekosustava. Ovaj projekt provodi se na pet područja: Grad Zagreb, PP Žumberak Samoborsko gorje, NP Risnjak, otok Krk i NP Plitvička jezera.
Botanički vrt PMF-a u Zagrebu je akcijom ‘Let it grow’ dodatno osigurao sigurne površine na kojima oprašivači nalaze svoj mir usred grada. Prvi rezultati istraživanja jasno su pokazali kolika je prednost ‘divljih vrtova’ naspram ‘zelenih pustinja’ običnih travnjaka, koliko je važno u nekom kutku vrta ostaviti hrpicu granja, lišća, koprive i slično.
Ako vam se učini da je vaš nepokošeni vrt stvarno neuredan, sjedite samo deset minuta i gledajte što se na njemu događa. Nije potrebno puno vremena kako bi shvatili da je takav travnjak zapravo savršeno mjesto za druga živa bića. Osim toga, ovakvi travnjaci zahtijevaju manje vode te lakše podnose suše i poplave, a ako želite pridonijeti većoj bioraznolikosti, možete posijati i drugo cvijeće koje prirodno raste na vašem području i postaviti hotel za kukce.
