Invazivne vrste su strane vrste koje prethodno nisu živjele na nekom području. Najveći dio njih ipak ne uspijeva dugo preživjeti, a ako i prežive, vrlo teško će se prilagoditi i razmnožavati na novom području. Međutim, ako se ipak počnu samostalno razmnožavati u prirodi mogu negativno utjecati na zavičajne organizme, a tada ih nazivamo invazivnim stranim vrstama.

U Republici Hrvatskoj na snazi je Zakon o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima kojim se zabranjuje uvođenje stranih vrsta u prirodu i/ili u ekosustave u kojima prirodno ne obitavaju, uzgoj stranih vrsta i njihovo stavljanje na tržište u Hrvatskoj.

Invazivne vrste imaju izrazitu sposobnost razmnožavanja i brzo se šire. Najčešće ih čovjek, namjerno ili nenamjerno, unese na novo područje. Primjer namjernog unošenja sadnja je nekih vrsta zbog njihove estetike ili gospodarske koristi, a nenamjerno širenje je primjerice širenje sjemena invazivne vrste sa sjemenom drugih vrsta, tako se ambrozija proširila iz Sjeverne Amerike sa sjemenom žitarica.

Također, smatraju se drugom najvećom ugrozom za bioraznolikost, a najčešće se javljaju u intenzivno obrađivanim područjima koja su ljudi znatno izmijenili (poput gradova, poljoprivrednih zemljišta, parkova) ili su narušili njihovu prirodnu ravnotežu, a time i otpornost na prodor stranih vrsta. One negativno utječu na bioraznolikost i dobrobiti koje čovjek ima od prirode, zdravlje ljudi i/ili čine ekonomsku štetu na području na koje su unesene, a šteta koju nanose svjetskom gospodarstvu na godišnjoj razini se procjenjuje se i do 1,4 bilijuna dolara, tj. 5% svjetskog BDP-a.

San svakog ljubitelja biljaka je imati vrt prepun cvijeća, ukrasnih grmova i drveća, pa se nerijetko dogodi da se u vrtovima pronađu strane vrste biljaka koje mogu postati invazivne te uništiti ili ugroziti bioraznolikost nekog prirodnog područja. Ako ste ovog proljeća u potrazi za biljkama koje će uljepšavati vaš vrt, balkon ili prozor, obratite pozornost da birate one vrste koje prirodno rastu u Hrvatskoj. Ne samo da ćete time pridonijeti očuvanju domaćih biljnih vrsta, nego ćete pomoći očuvati bioraznolikost koja nam je toliko nužna u ovim kriznim vremenima.

Ne smijemo zaboraviti egzotične kućne ljubimce, poput kornjača, zmija, papiga i slično, koje, ako zalutaju u okoliš koji im nije prirodan, mogu također ugroziti biološku raznolikost. U Hrvatskoj je već zabilježeno više od 600 stranih biljaka i oko 300 stranih životinja, a unesene su i gljive i druge vrste organizama. Procjenjuje se da je 10-15% njih invazivno.