Silvija Kolar-Fodor završila je Ekonomski fakultet, no oduvijek je naginjala ekološkim temama, pa je tako 2006. godine počela vrtlariti. Za nju je to najveći aktivistički čin kojim čuvamo prirodu za buduće generacije. “U tome sam našla ogromnu radost i inspiraciju“, kaže Silvija.

“Učim i velike i male kako uzgajati vlastitu zdravu hranu, uvodim brojne edukativne sadržaje u osnovne škole u Međimurju, ali i šire, a na svom imanju isprobavam razne biološke tehnike uzgoja hrane. Sve to bilježim fotoaparatom i kamerom te redovito pišem o tome”, objašnjava.

2009. godine pokrenula je web stranicu Biovrt, zatim je 2012. osnovala udrugu Biovrt – u skladu s prirodom putem koje provodi projekte, edukacije i predavanja diljem Hrvatske. Također, redovito objavljuje edukativni sadržaj na Facebook stranici, Instagram profilu i YouTube kanalu.

2020. godine osvojila je nagradu za Utjecajnu hrvatsku ženu na području vodstva i inovacija te nagradu Žuti okvir National Geographica u kategoriji Iskorjenjivanje gladi. U svom vrtu Silvija primjenjuje organske tehnike vrtlarenja, odnosno izbjegava korištenje svih biocida, ali i onih koji glase kao ekološki jer, kako kaže, prirodni insekticidi mogu naštetiti korisnim kukcima.

O vrtlarenju najviše uči od japanskog poljoprivrednika i filozofa Masanobu Fukuoke. “Najbolje je fokusirati se na gradnju ravnoteže i bioraznolikosti jer je to je glavna metoda borbe protiv bolesti i nametnika. Umjesto razmišljanja o insekticidima kod pojave ušiju na biljkama, puno je bolje graditi takvu raznolikost u vrtu gdje će doći njihovi prirodni neprijatelji, poput bubamara i nahraniti se njima, bez da ste vi morali išta napraviti”, objašnjava. “Uz dobre organske tehnike, poput malčiranja, plodoreda, dobrih i loših susjeda i mješovite sadnje, uistinu je moguće uvelike smanjiti posao na vrtu u usporedbi s klasičnim uzgojem.”

Edukacije u školama

Udruga Biovrt radi razne projekte u suradnji školama u Međimurju, ali i šire. Silvija nastoji educirati učenike uvođenjem raznih edukativnih sadržaja u škole. “Ponosna sam na dva pokrenuta školska vrta, a trenutno pokrećemo i dvije školske banke sjemenja“, kaže.

Udruga Biovrt trenutno okuplja više 190 članova. Neki se članovi uključuju u rad i aktivnosti udruge, dok drugi svojim članstvom podržavaju njihov rad. “Stvaramo vrtlarsku zajednicu koja se druži, podržava, zajedno uči i putuje na tematske izlete. Svake godine organiziramo i godišnje druženje članstva na mom imanju”, govori.

Udruga je u 12 međimurskih škola udruga postavila hotele za kukce, posadila cvjetno-začinsko-ljekovito-bobičaste gredice i educirala učenike i roditelje o životu u skladu s prirodom. Video sadržajem, igrama, plakatima i edukativnim brošurama, Silvija je proširila metode i alate koje dijeli sa školama diljem Hrvatske.

“Osim učenika, educiram i školsko osoblje, a od 2012. godine provodim predavanja, edukacije i razmjene sjemenja s ciljem promicanja organskog uzgoja i očuvanja sjemenja starinskih sorti”, govori.

Neformalna banka sjemena u udruzi

Tijekom godina vrtlarenja i razmjena sjemenja diljem Hrvatske, Silvija je prikupila veliki broj raznih sorti. Uzgojem i skupljanjem sjemenja oformila je banku sjemenja u kojoj danas čuva preko 600 sorti voća, povrća, začinskog i ljekovitog bilja te cvijeća koje uzgaja na svom imanju. U banci sjemenja nalaze se brojne zaboravljene starinske vrste koje upravo uzgojem štiti od izumiranja, a redovito razmjenjuje sjeme s drugim pojedincima i udrugama, te tako povećava kolekciju sjemenja.

“Kako želimo aktivno očuvati sjeme tradicijskih sorti za buduće generacije, 2016. godine udruga je započela s programom Čuvari/ce sjemenja kojim trenutno čuvaju 60-tak starih, rijetkih i ugroženih sorti u vrtovima pojedinaca”, kaže Silvija.

Udruga Biovrt svakom sudioniku programa daje tri sorte koje čuvari sjemenja održavaju u svom vrtu, redovitu on-line edukaciju i podršku na temu skupljanja i čuvanja sjemenja te jednu godišnju edukaciju na Silvijinom imanju. Čuvari sjemenja prate rast biljke i vraćaju dio sjemenja na kraju sezone, kao i bilješke o biljkama te fotografije istih.

Edukacije o bio vrtlarenju iz udobnosti vlastitog doma

“U zadnje dvije godine snimila sam i šest online edukacija: Planiranje vrta, Kreiranje vrta i prve sjetve na vrtu, Sjetva i uzgoj presadnica u kućnim uvjetima, Skupljanje i spremanje sjemena iz vlastitog vrta, Kreiranje, sadnja i održavanje voćnjaka te Kako kreirati šumski vrt.” Online edukacije mogu se naručiti na web stranici pa ih možete gledati i učiti o bio vrtlarenju iz udobnosti vlastitog doma.

Vrtlari najbolje primjećuju da se klima mijenja. Za Silviju su proljeća postala najveći izazov, ali ne odustaje. Nekad je sijala jednom ili dva puta u vrtu, a sad to radi puno češće te aktivno prati prognozu vremena. Osim toga, radi pokuse, istražuje razne vrste biljaka i kombinacije sadnje te tako osigurava da uvijek ima hrane u vrtu.

“Mislim da se u klasičnim vrtovima i u konvencionalnoj poljoprivredi ljudi previše fizički muče i previše bore protiv prirode, a to zaista nije potrebno ako neke stvari počnemo raditi drukčije. Nikad nisam štihala vrt, uvijek malčiram gredice pa mogu sijati i saditi kad god poželim. Malč smanjuje potrebu za zalijevanjem i smanjuje rast korova. Pogledajte samo prirodna staništa, nigdje nema gole zemlje osim u pustinjama”, objašnjava Silvija.

Pomiče granice

“Uz rad u udruzi, razvijam i OPG. Na svom imanju koje je do danas naraslo više od četiri hektara istražujem razne tehnike bio vrtlarenja, a imanje se sastoji od povrtnjaka, voćnjaka, šumskog vrta, livada, oranica, močvare i šume.”

Prije četiri godine Silvija je izdala svoju prvu knjigu Vrtlarenje u skladu s prirodom. Knjiga je namijenjena početnicima u vrtlarenju, ali i iskusnim vrtlarima koji žele proširiti svoje vrtlarske vidike. Knjiga je bogata fotografijama i savjetima, a u njoj je Silvija otkrila tajne bio vrtlarenja koje će vam olakšati uzgoj zdrave hrane.