Vremena se rapidno mijenjaju, a modernizacija i urbanizacija preuzela je svoj mah. U tom procesu tako lako se gubi doticaj s načinom života koji je bio podređen prirodi. Koliko brzo se događaju promjene, dokaz su stara sela u kojima se do “nedavno” još živjelo uz ognjište, bavilo poljoprivredom i stočarstvom. Nažalost, u tom vrtlogu promjena brojna su sela, pa tako i tradicionalne nastambe, ali i običaji, zaboravljeni.
Kada vas put odvede u Zapadnu Srbiju, svakako posjetite Sirogojno gdje se nalazi muzej na otvorenom Staro selo. Ovaj muzej je jedinstven po svom konceptu u cijeloj susjednoj državi. On predstavlja pravi povratak u prošlost.
Izgradnja muzeja je započeta 1980. godine kada su na današnje područje preneseni prvi objekti. Danas se muzej proteže na pet hektara i obuhvaća čak 47 objekata. On predstavlja tipično tradicionalno graditeljstvo, način života i stanovanja na prostoru zlatiborskog kraja.
Muzej na otvorenom je smješten između visokih stabala, na padini s pogledom na zlatiborski kraj. Tu su izloženi objekti koji su imali stambenu i poljoprivrednu svrhu, a svi redom potječu ih druge polovine 19. stoljeća i početka 20. stoljeća. Staro selo ih je ujedinilo, restauriralo i tako spasilo od propadanja.
Sirogojno je poznati i po svojem pletivu koje je steklo svjetsku slavu. Priča započinje davne 1962. godine kada je Zemljoradnička zadruga u Sirogojnu odlučila osnovati pogon ženske domaće radinosti u cilju očuvanja stoljetne tradicije obrade vune koja se u ovom kraju prenosi s koljena na koljeno.
Već 1969. godine Inex pokazuje interes za ovo kvalitetno i posebno pletivo te se izdvaja pogon Zlatiborka i nastaje Inex Zlatiborka. Dizajnerica Dobrila Vasiljević Smiljanić daje smjer vrijednim zlatiborskim ženama, a njihova pletiva su se prodavala čak i u Parizu, Berlinu i New Yorku.
Džempere sa zlatiborskim motivima nosile su Jovanka Broz, kraljica Elizabeta ll., prve dame Nancy Reagan i Barbara Bush i glumica Liv Ullmann. Nažalost, danas se pletiva mogu kupiti samo u jednom butiku u Beogradu i, naravno, u Sirogojnu.
No, ovaj muzej nije poseban samo po očuvanim kućama i pletivu, on je poseban i po svojim nesvakidašnjim “vodičima”. U starim kućama čekaju vas, naime, bakice koje uz ognjište posjetiteljima prepričavaju priče iz nekog ne tako dalekog, ali skoro pa zaboravljenog vremena. Zakoračite u prošlost i dopustite da uz vatru ispred vas ožive stare priče…