Ukoliko se biciklom vozite po Knežiji, možda je bolje da stavite kacigu. Kako nam javlja jedna čitateljica, vozila se na posao kada je osjetila snažan udarac u stražnju stranu glave. Nije shvaćala o čemu je riječ, pa joj je jedan prolaznik, koji joj je došao u pomoć, objasnio: “Napala vas je vrana!”. Ona nije jedina – mediji su još i prošle godine izvještavali kako vrane očito imaju nešto protiv biciklista i oni su im često su meta.
Iz Dumovca nam kažu da u sezoni, koja je u tijeku, dobivaju čak i do 50 poziva dnevno vezanih uz vrane. No ovi stručnjaci nam objašnjavaju kako se na koncu ispostavi da se najveći dio tih prijava odnosi na male ptiće, poletarce. A tumače nam i potencijalni razlog za agresivno ponašanje pojedinih vrana: siva vrana je vrsta kod koje u pojedinih jedinki bilježimo agresivno ponašanje u periodu kada ptići poletarci izlijeću iz gnijezda. Sive vrane od potencijalnih predatora brane svoje ptiće nadlijetanjem, graktanjem i kljucanjem.
Razumijevanje za ptice
“Dio dojava o vranama kojima se mi bavimo vezan je uz ozlijeđene vrane, no najveći se dio odnosi na poletarce. Broj dojava za poletarce trenutačno se penje prema svojem vrhuncu. Posljednjih dana primamo pedesetak dojava dnevno. U razgovoru s većinom građana, na sreću, uviđamo da je riječ o poletarcima koje nije potrebno preuzimati. Sretni smo što iz godine u godinu raste svijest građana o tome da grad dijelimo s divljim životinjama koje u njemu žive, te što sve više ljudi zna kako poštivati taj suživot. Trebamo imati razumijevanja za razdoblje kada se ptice gnijezde i podižu mlade te ne oduzimati poletarce roditeljima samo zato što se nađu na tlu. Nas treba zvati u slučajevima kada je životinja bolesna ili ozlijeđena, odnosno ako je riječ o mladunčetu bez roditelja”, kaže Damir Skok iz Zoo vrta Grada Zagreba, koji upravlja i Dumovcem, mjestom na koje životinje, ako je potreba, odlaze na skrb i rehabilitaciju.
Doba je, dakle, u kojem poletarci vrana napuštaju gnijezda. Mnogi od njih tijekom prvih letova završavaju na tlu.
“Građane tada molimo da promotre lokaciju, odnosno provjere brinu li se roditelji o ptiću. Roditelji su, naime, često u blizini. Štite ptića i donose mu hranu. U tim slučajevima, a oni čine većinu, poletarce ne smijemo dirati. Ostat će na tlu dok ne ojačaju letnu muskulaturu, a potom se uspješno otisnuti na dulje letove. Naša terenska ekipa preuzima bolesne i ozlijeđene ptiće te one za koje je utvrđeno da su ostali bez roditelja. Njima se daljnja skrb pruža u oporavilištu za divlje životinje Zoološkog vrta Grada Zagreba”, govori Skok.
Mirno kretanje i direktan pogled
Kaže da vrane napadaju samo u rijetkim slučajevima kada osjećaju da je njihov poletarac ugrožen.
“Zbog toga molimo građane da u ovo doba godine zaobilaze područja gdje se nalaze gnijezda vrana, a pogotovo njihovi poletarci na tlu. Odrasle vrane na prijetnje reagiraju glasnim oglašavanjem te nadlijetanjem, a može doći i do fizičkog kontakta. Ljudi obično panično reagiraju jer im ponašanje vrane može izgledati zastrašujuće. Preporučljivo je gledati prema vrani jer ih to odvraća od napada. Ako dođe do napada, važno je zadržati smirenost, rukama ili torbom zaštiti glavu te se udaljiti s te lokacije hodom, a ne trkom. Ozljede kod ljudi većinom nastaju zbog straha i panike. Oni se znaju spotaknuti i pasti u trku. Do ozljeda može doći i zbog pokušaja obrane od vrane tijekom vožnje bicikla. Zato se preporučuje silazak s bicikla dok se prolazi kroz područje gniježđenja vrana”, savjetuje ravnatelj.
Uz apel za strpljenjem i razumijevanjem prema vranama koje su nam u gradu – iako nam nekad radile probleme – i dalje sustanari, Skok nam otkriva i nekoliko zanimljivih informacija o ovoj vrsti.
Prilagodljivost prije svega
“Siva vrana i gačac, koje žive kod nas, ptičje su vrste iz porodice vrana. Vrlo su inteligentne životinje što je dokazano mnogobrojnim znanstvenim istraživanjima. Dokaz njihove inteligencije je i prepoznavanje vlastita odraza u zrcalu. Većina životinja to ne može pojmiti. Inteligenciju vrana potvrđuje i njihova uspješna prilagodba na život u gradovima. Kako bi došle do hrane, vrane se znaju služiti raznim predmetima kao alatom”, priča, pa nam objašnjava i kako raspoznati sivu vranu i gačca:
“Gačac je za razliku od sive vrane potpuno crnog perja. Zbog buke i nereda koje gačci stvaraju tijekom gniježđenja, građani ih znaju prijavljuju. S prijavama kreću od ranog proljeća jer je nered najizraženiji u ranom periodu gniježđenja. Siva je vrana, s druge strane, vrana koja se ne gnijezdi u skupinama već pojedinačni parovi brane svoj teritorij. Svejed je i vrlo je prilagodljiva. Zbog kućnog otpada grad joj je odličan izvor hrane. Neodgovorno skladištenje otpada najveći je razlog porasta broja vrana u gradovima. Trenutačno je doba gniježđenja sivih vrana pa neki mladunci ispadaju iz gnijezda. U odnosu na gačca, siva je vrana ptica crne glave, krila i repa sa sivim tijelom i leđima”, tumači.
Ipak su korisne
Te na koncu objašnjava kako su vrane zapravo iznimno korisne za ekosustav.
“One iskorištavaju činjenicu da je dio građana sklon neodgovornim odlaganjem kućanskog otpada. U urbanom su ekosustavu, zapravo, korisne jer su svojevrsni čistači grada. Hrane se otpadom i strvinama. Smanjenjem njihovoga broja porastao bi broj raznih štetnika poput glodavaca”, zaključuje Skok.
