Početkom ove godine stanovnici Zagreba, a pogotovo Novog Zagreba, iskazivali su svoje nezadovoljstvo zbog velike prisutnosti vrana u gradu. Vrane obitavaju u gradovima zbog sigurnosti i dostupnosti hrane, a stanovnicima smetaju jer ih, kako kažu, bude svojim glasanjem, ostavljaju svoj izmet na automobilima i šire smeće posvuda.

Vrana siva (Corvus corone cornix) i vrana gačac (Corvus frugilegus) nalaze se na popisu divljači, što znači da za njih postoji period u godini kad ih je strogo zabranjeno uznemiravati radi gniježđenja, polijeganja jaja i brige za mladunce, a taj period traje od 1. ožujka do 1. kolovoza.

Grad Zagreb je početkom veljače ove godine primao zahtjeve građana za uklanjanjem gnijezda vrana tijekom sezone gniježđenja kako bi smanjili broj vrana u gradu. Međutim, zahvaljujući udruzi Biom, jedna zagrebačka gradska četvrt odlučila je da više neće rezati grane i uklanjati gnijezda vrana. Umjesto toga, odlučili su da će educirati građane i stvoriti uvjete za nesmetan suživot ptica i ljudi.

Udruga Biom je organizacija civilnog društva koja se bavi očuvanjem prirode, njezinim promicanjem i popularizacijom. Osnovana je 2006. godine s ciljem istraživanja i zaštite živoga svijeta te podizanja svijesti javnosti o bioraznolikosti, ugroženosti vrsta i staništa, održivu razvoju i zaštiti prirode općenito.

“Iako smo mnogo puta u prošlosti bili svjedocima ignoriranja struke prilikom donošenja odluka, proteklih nekoliko mjeseci u Zagrebu se dogodio civilizacijski iskorak!”, ističu iz udruge Biom u objavi za medije.

Gradska četvrt Trešnjevka-Jug, u koju pripadaju i velike zelene površine jezera Jarun, odustala je od neprikladnih mjera rezanja grana i uklanjanja gnijezda zbog toga što su vrane predatori i donose brojne koristi građanima. Osim toga, postoje drugi načini kako se može smanjiti njihova prisutnost u gradu s obzirom na to da su vrane bitan dio urbane bioraznolikosti.

“Suživot ljudi i ovih ptica posljednjih godina opterećen je nizom predrasuda. Primjerice, prošle godine bili smo svjedoci paničnih reakcija građana na obrambeno ponašanje vrana u osjetljivo doba godine kada vrane imaju ptiće koji još ne mogu letjeti. U situaciji kada ptice doživljavaju da im je ugrožen ptić koji se nalazi u gnijezdu ili na tlu, štite ga zalijetanjem prema ljudima i životinjama kako bi otjerale potencijalnu prijetnju. Dosadašnji odnos prema vranama zanemaruje sve po ljude pozitivne aspekte koje sive vrane imaju na gradski okoliš, jer su vrane, primjerice, predatori glodavaca i kukaca, a hrane se i strvinama, te time predstavljaju prirodnu službu dezinsekcije i deratizacije”, poručuju.

Također, praksa uklanjanja gnijezda je nezakonita i neučinkovita jer se time postiže samo produljenje sezone gniježđenja. Naime, vrane suočene s gubitkom gnijezda sele na drugo stablo i na njemu ponovno započinju gniježđenje. Udruga Biom upozorila je da tradicionalan način na koji se uspostavljaju i održavaju zelene površine u Zagrebu, ali i drugim urbanim sredinama, često pogoduju upravo vranama. Veći razmak stabala, zanemariva količina grmlja i prekomjerna košnja travnjačkih površina, neki su od razloga zašto se vrane vole naseliti u gradove.

“Ključno je prilagoditi pristup upravljanju zelenim površinama kako bi se promovirao mozaičan krajolik, tj. ravnomjerna raspodjela grmlja, otvorenih travnjaka i drveća, te time smanjila količina pogodnog staništa za sivu vranu, a povećala količina pogodnih staništa za različite druge vrste ptica, ali i druge sastavnice urbane bioraznolikosti”, ističe Iva Šoštarić iz Udruge Biom.

Odbor za poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo Skupštine Grada Zagreba usvojio je zaključke utemeljene na mišljenju Udruge Biom, a zbog toga možemo očekivati novu eru u očuvanju i poticanju urbane bioraznolikosti Zagreba i nadati se ća se ovu dobru praksu uskoro prihvatiti i drugi gradovi u Hrvatskoj.