Prema podacima o prometnoj statistici koje je objavio Eurostat, središnje i zemlje istočne EU zabilježile su visoke stope rasta između 2012. i 2022. Tijekom tog desetljeća prosječan broj porastao je za 14,3 posto, odnosno s 490 na 560 osobnih automobila na 1000 stanovnika.
Najviše automobila je u Italiji sa 684 osobna automobila na 1000 stanovnika, a slijede je Luksemburg (678), Finska (661) i Cipar (658). S druge strane, Latvija je imala najnižu stopu s 414 osobnih automobila na 1000 stanovnika, a slijede je Rumunjska (417) i Mađarska (424). No, upravo je Rumunjska zabilježila i najveći rast broja automobila od 2012. do 2022 jer još tada njihov je prosjek bio 224 auta na tisuću stanovnika.
Podaci pokazuju da su središnje i istočne zemlje EU-a zabilježile visoke stope rasta između 2012. i 2022. Među zemljama EU-a Rumunjska je zabilježila najveći rast u broju osobnih automobila na 1000 stanovnika (+86,2 posto; +193), a slijedi je Hrvatska (+44,8 posto; +152), Mađarska (+40,9posto; +123), Slovačka (+40,1posto; +135) i Estonija (+39,7posto; +181).
Prema ovim podacima Hrvatska se nalazi na drugom mjestu popisa zemalja s najvećim brojem novoregistriranih vozila.
Usporedbe radi, prije 10 godina u Hrvatskoj je na tisuću stanovnika bilo 339 automobila, a nedavno je potvrđeno da se taj broj popeo na 491 automobila.
Prema podacima Državnog ureda za statistiku (DZS), broj ukupno registriranih cestovnih vozila u 2022. iznosio je 2.456.017, što je tri posto više u odnosu na 2021. Od navedenih, 1.840.767 jesu osobna vozila, kojih je, u odnosu na godinu prije, registrirano 2,5 posto više. Također, broj prvi put registriranih cestovnih vozila iznosio je 147.768, što je u odnosu na 2021. manje za 2,6 posto, kažu u DZS-u.
Gledajući broj tegljača na 1000 stanovnika, Baltik i neke središnje i istočne članice EU-a dominirale su 2022. Najviše stope zabilježene su u Litvi (u prosjeku 17,3 tegljača na 1000 stanovnika), a slijedi je Poljska (12,9). ), Estonija (9,5), Mađarska (9,3) i Rumunjska (8,8). Na drugom kraju spektra bile su Češka (0,3), Švedska (0,9), Austrija i Malta (obje 2,2), Cipar i Grčka (obje 2,3). Niske stope motorizacije na Cipru i Malti mogu se objasniti zemljopisnim položajem njihovih otoka i posljedičnim ograničenjima za cestovni prijevoz na velike udaljenosti.
Od 2012. do 2022. tri zemlje više su nego udvostručile svoju stopu motorizacije kad su u pitanju cestovni tegljači: Rumunjska (+127,4 posto), Hrvatska (+121,5 posto) i, s relativno visokom stopom već 2012., Litva (+101,8 posto). Daljnje visoke stope rasta zabilježene su u Poljskoj (91,2 posto) i Sloveniji (82,9 posto).
Značajan pad stope motorizacije cestovnih tegljača između 2012. i 2022. zabilježen je u Češkoj (-61,9 posto). Pad je bio manje izražen u Luksemburgu (-15,4 posto) i Malti (-13,0 posto).
