Kako bi se mapirale navike vezane uz mobilnost, provedeno je istraživanje na 1 000 ispitanika iz 10 srednjoeuropskih zemalja o načinima prijevoza koje su ispitanici koristili netom prije provedenog istraživanja. Ispitanici su odgovarali i na pitanje posjeduje li njihovo kućanstvo barem jedan automobil. U nastavku CEPER daje uvid u rezultate istraživanja koje je provedeno tijekom travnja i lipnja 2023. godine.
Najmanje se voze Srbi
U svim ispitanim zemljama u proteklom tjednu je više od 50% ispitanika koristilo automobil. Dvije zemlje imale su tjedne stope korištenja automobila iznad 80% (Hrvatska i Slovenija), tri između 70-80% (Austrija, Češka i Poljska), dok je u preostalih pet zemalja između 50 i 70% ispitanika izjavilo da su koristili automobil u proteklom tjednu. Najmanji postotak ispitanika koji su koristili automobil (53%) je u Srbiji, a najveći u Sloveniji (91%).
Dok su neki od ovih ispitanika u prethodnom tjednu koristili različite oblike prijevoza, u svakoj anketiranoj zemlji je više od 30% ispitanika koristilo isključivo automobile za putovanje. U Hrvatskoj i Sloveniji 55 i 56% ispitanika koristilo je samo automobil. U Bugarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj između 40 do 50% ispitanika koristilo je isključivo automobil za putovanje, dok je u preostalih pet zemalja između 30 i 40% ispitanika koristilo isključivo automobil.
Hrvati i javni prijevoz
Dok je u svakoj ispitanoj zemlji barem polovica ispitanika u proteklom tjednu koristila automobile, najviše oko polovica ispitanika je u istom razdoblju koristila javni prijevoz (uključujući gradski prijevoz, međugradske autobuse i vlakove). Između 40 i 55% ispitanika iz četiri zemlje (Austrije, Češke, Mađarske i Srbije) koristilo je javni prijevoz u proteklom tjednu, dok isto vrijedi za samo između 30 i 40% ispitanika iz Bugarske, Poljske, Rumunjske i Slovačke.
U Hrvatskoj i Sloveniji je samo između 20 i 30% ispitanika koristilo javni prijevoz u proteklom tjednu. U Češkoj je 52% ispitanika (najviša stopa), dok je u Hrvatskoj samo 24% ispitanika (najniža stopa) koristilo javni prijevoz u proteklom tjednu.
U svakoj zemlji je manje od 25% ispitanika koristilo isključivo javni prijevoz za putovanje u navedenom razdoblju. U Bugarskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj i Srbiji je ne manje od 20%, ali ne više od 25% ljudi, koristilo isključivo javni prijevoz. U Austriji, Češkoj, Poljskoj i Slovačkoj između 10 i 15% ispitanika je putovalo isključivo javnim prijevozom. I u Hrvatskoj, i u Sloveniji manje od 10% ispitanika je reklo da u proteklom tjednu nije koristilo nijedan drugi način prijevoza osim javnog prijevoza.
Bicikl preferirano vozilo
Nakon automobila i javnog prijevoza, istraživanje koje je provedeno tijekom proljeća (rano ljeto u Mađarskoj), kada vrijeme već dopušta tjelesnu aktivnost na otvorenom, pokazalo je da su bicikli preferirano vozilo.
U Mađarskoj 25%, a u Poljskoj i Sloveniji 23% ispitanika izjavilo je kako su prethodni tjedan vozili bicikl. Izuzev Mađarske, gdje je u proteklom tjednu 8% ispitanika koristilo isključivo bicikl za putovanje, ispitanici niti iz jedne od ostalih ispitanih zemalja nisu koristili bicikl za putovanje na posao u omjeru većem od 4%.
Dominiraju automobili
Dominacija automobila kao najpoželjnijeg načina prijevoza može se djelomično objasniti činjenicom da većina kućanstava u svih 10 ispitanih zemalja posjeduje barem jedan automobil. Rumunjska je imala najnižu stopu posjedovanja automobila među ispitanim zemljama s 57% kućanstava koja posjeduju barem jedan automobil. Sloveniju karakterizira najveći udio posjedovanja automobila, u toj južnoslavenskoj državi 95% kućanstava imalo je barem jedan automobil.
Istraživanje javnog mnijenja provedeno je u deset zemalja srednjoeuropske regije: Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Srbiji, Slovačkoj, Sloveniji i Poljskoj. Podaci su prikupljeni u travnju 2023. u devet proučavanih zemalja i u lipnju 2023. u Mađarskoj. Istraživanje je provedeno telefonom (osobno u Srbiji) s 1000 ispitanika po zemlji. Uzorak po zemlji reprezentativan je prema spolu, dobi i tipu naselja.
