Danas, 30. studenoga, počinje Summit COP28, čiji je domaćin grad Dubai, zlatna metropola Ujedinjenih Arapskih Emirata, jednog od vodećih svjetskih proizvođača nafte. Kako se čini, rasprave o ukidanju fosilnih goriva bit će vrlo žustre, a jedan od argumenta su istraživanja koja pokazuju kako zagađivači, koji se oslobađaju tijekom spaljivanja plina kod bušenja nafte, ugrožavaju živote i zdravlje milijuna ljudi, ali i velika su prijetnja okolišu.
Novo istraživanje BBC-a, objavljeno dan prije Summita, nikako ne ide na ruku naftnim moćnicima jer pokazuje koliko ekspolatiranje fosilnih goriva, prije svega nafte, razorno utječe na ljude i okoliš istočnih zemalja, proizvođača nafte.
Iako je u Ujedinjenim Arapskim Emiratima prije 20 godina zabranjeno spaljivanje baklji, metoda koja se koristila kako bi se kod bušenja nafte riješio izlazak opasnog eksplozivnog plina, prema BBC-jevu istraživanju, satelitske slike pokazuju da se na nekim mjestima ona još koristi.
Izravna šteta u okolišu
Naime, iako se spaljivanje baklji može izbjeći, a plin koji se oslobađa može se skladištiti i koristiti kao dodatni izvor energije, zbog visokih ulaganja u nove tehnologije, ova je metoda i dalje sveprisutna. Kako ističe Svjetska zdravstvena organizacija, zagađivači koji se pritom oslobađaju, kao što je PM2.5, ozon, dušikov oksid (NO2) i benzoapiren (BaP), kod visokih koncentracija ili kontinuirane izloženosti uzrokuju moždane udare, tumore, astmu i srčane bolesti. No spaljivanje na baklji također je jedan od uzroka stvaranja stakleničkih plinova i oslobađanja metana koji utječu na klimatske promjene i zagrijavanje atmosfere.
Prema podacima Svjetske banke, Rusija i Irak prednjače u spaljivanju baklji, a samo u Rusiji spaljuje gotovo 18 milijardi kubnih metara plina godišnje, što bi moglo opskrbiti gotovo 20 milijuna europskih domova godišnje. Najveći pojedinačni izvor spaljivanja na svijetu dolazi iz divovskog iračkog naftnog polja Rumaila, kojim upravljaju BP i PetroChina, a koji se nalazi u južnom Iraku, 30-ak kilometara od granice s Kuvajtom.
Stoga, ne čudi podatak, koji iznosi istraživanje BBC-ja, da je koncentracija benzoapirena, jednog od uzročnika tumora, u sjevernom Kuvajtu bila deset puta veća od europskih sigurnosnih standarda. Zabilježeno je da su u selima, koja se nalaze u blizini baklji u Iraku, razine PM2.5 iznimno visoke, čak i do 100 mikrograma po kubnom metru u satu, a sigurna granica samo pet mikrograma po kubnom metru.
Nije za sve kriva pješčana oluja
Iako se za onečišćeni zrak u dijelovima Arapskog zaljeva često se krive pješčane oluje, istraživanje dr. Barraka Alahmada, znanstvenog suradnika na Chan fakultetu javnog zdravlja pri Sveučilištu Harvard, pokazuje da to nije tako. Tijekom dvogodišnjeg analiziranja zraka i prašine u Kuvajtu, zaključio je 40% onečišćenja dolazi iz pustinje, a 42% iz izvora kao što su elektrane, naftna industrija i ostala industrija u Kuvajtu i okolnim zemljama.
Kako objašnjava u svojoj studiji, preostalo zagađenje dolazi od visokih razina prometa, ali naglašava kako se ono može regulirati. Dokazano je kako čestice PM2.5 prodiru u krvotok pa dolaze do organa i uzrokuju razna oboljenja bubrega, pluća, mozga i srca.
