Image: 704610643, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no

U ovoj godini ekstremno je poraslo zagađenje fosilnim gorivima. Evo koje su zemlje najveći krivac za to

GREEN_300_listici_sredina

To će dovesti do ekstremnih promjena

Globalne emisije ugljika iz nafte, plina i ugljena ponovno su porasle ove godine - za 1,1 posto u odnosu na razine iz 2022. godine i dosegnule procijenjenih 36,8 milijardi tona. Kad bi se toj brojki dodale i emisije nastale iskorištavanjem zemlje, globalnih emisija CO2 ove bi godine trebalo biti ukupno 40.9 milijardi tona.

Ova bi godina tako mogla biti rekordna, što će posljedično utjecati na klimatske promjene i doprinijeti nastanku razornih i ekstremnih vremenskih prilika, upozoravaju znanstvenici.

Kako prenosi Euronews, novo Izvješće o globalnom proračunu ugljika, objavljeno u utorak povodom summita o klimi COP28, navodi da ukupne emisije CO2, koje su prošle godine dosegle rekordne visine, u 2023. stagniraju zbog blagog smanjenja iskorištavanja zemlje, poput krčenja šuma.

Ako se zagađenje nastavi, znanstvenici iz tima Global Carbon Projecta procjenjuju 50-postotnu vjerojatnost da će globalno zagrijavanje biti veće za 1,5 °C za otprilike sedam godina.

‘Bolno spore promjene’

“Utjecaji klimatskih promjena vidljivi su posvuda oko nas, ali radnje za smanjenje emisija ugljika iz fosilnih goriva i dalje su bolno spore”, kaže profesor Pierre Friedlingstein, koji je vodio studiju.

Emisije nastale od ugljena, nafte i plina porasle su najviše zbog Indije i Kine. Rast u Kini uzrokovan je ponovnim pokretanjem gospodarstva te zemlje nakon zatvaranja za vrijeme pandemije koronavirusa, a u Indiji je rast uzrokovan pojačanom potražnjom energije, za koju obnovljivi izvori nisu dovoljni, što se onda nadoknađuje fosilnim gorivima.

“Čini se da je neminovno da ćemo prijeći granicu od 1.5 stupnjeva koju smo zadali u Pariškom sporazumu”, dodao je Friedlingstein.

Podsjetimo, prema Pariškom sporazumu iz 2015. godine, države su se obvezale da neće dozvoliti da globalno zatopljenje prijeđe 2 stupnja Celzijeva te da će nastojati da ne prijeđe ni 1.5 stupnjeva.

Brojke su loše

Znanstvenici su istaknuli da će porast temperature veći od 1.5 stupnjeva potaknuti ekstremnije, nepovratne posljedice, kao što su smrtonosne vrućine, katastrofalne poplave i odumiranje koraljnih grebena.

Međuvladin panel o klimatskim promjenama UN-a (IPCC) kazao je da emisije moraju pasti za 43 posto do 2030. kako zatopljenje ne bi prešlo granicu od 1.5 stupnjeva.

No emisije su posljednjih godina porasle. Pandemija koronavirusa uzrokovala je kratku stanku u rastućem trendu, no emisija je sada 1.4 posto više nego prije izbijanja pandemije.

Trenutno, pokazuju brojke i upozoravaju znanstvenici, nismo na dobrom putu.

PHOTOS BY: Profimedia, Pexels / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.