Michael Bloss, 36-godišnji europarlamentarac i član njemačkih Zelenih, ovog je tjedna posjetio Zagreb. Hrvatska se metropola našla na ruti koju je vlakom prelazio sa svojim timom. Krenuli su iz Bruxellesa, a prva im je postaja bila Austrija, gdje su se bavili topljenjem ledenjaka. Potom su u Sloveniji posjetili regiju na istoku poznatu po rudnicima, na čijem mjestu se danas gradi velika solarna elektrana. U Zagreb su došli sastati se s predstavnicima stranke Možemo, kao i REGEA-e te Zelene energetske zadruge.

“Na putu do sada nismo imali problema. Zadovoljni smo kako funkcioniraju vlakovi. Inače, ni u Njemačkoj taj sustav nije uvijek baš nabolji, i kod nas često bude kašnjenja. To je valjda europska stvar”, govori Bloss kroz smijeh na početku našeg razgovora.

Kaže kako su u Zagreb stigli jer je želio saznati više o zelenoj i socijalnoj transformaciji koja se ovdje odvija.

I ekologija i ekonomija

“Energetska obnova zgrada je velika tema u Njemačkoj i jako mi je zanimljivo saznati više o pristupu kojeg ste uzeli u Zagrebu, a to je prioritetna obnova zgrada javne namjene. Upravo je to odličan primjer spajanja zelene filozofije i socijalne transformacije”, počinje Bloss.

Kaže kako je energija iz obnovljivih izvora, kao i obnova infrastrukture, prioritet u Njemačkoj, ali i u Europskom parlamentu.

“Korištenje zelene energije nije samo stvar koju želite raditi kako biste smanjili utjecaj na okoliš. To je ujedno i najekonomičnije energetsko rješenje. Njemačka je već na sjajnom putu do kompletne transformacije. Od sunca dobivamo količinu struje koju bi proizvelo 60-ak nuklearnih elektrana. Nekad se dogodi čak da nam cijene struje idu u minus”, priča nam.

U prijevodu, plaćen si da konzumiraš energiju jer je u sustavu ima previše.

“Kad dođete do takve situacije – da energiju možete osigurati svima – to snižava njezinu cijenu”, tumači Bloss.

Kaže kako svaka nova kuća ili zgrada u Njemačkoj mora na krovu imati solarne panele. I one koje obnavljaju krov ih trebaju postaviti.

Penali na proizvodnju CO2

“Mislim da mediji krivo predstavljaju neke informacije vezane za težnje Europske unije. Kažu kako želimo prisiliti ljude da promijene svoj energetski sustav, konkretno sustav grijanja. No to nije istina, ništa nije prisilno. Ipak, EU ima plan da do 2027. postane neovisna o ruskome plinu, koji je preskup i loš za okoliš. Stoga preporučujemo ljudima da, ako instaliraju novi sustav grijanja, probaju napraviti da on ne bude plinski”, govori Bloss, dodajući kako će plin postajati sve skuplji, dijelom i zbog penala na proizvodnju CO2.

Ističe kako će EU uložiti oko 500 milijardi eura za preuređenje zgrada. To je jedan od najvećih zahvata u nadolazećem razdoblju.

Pa, ako već govorimo o grijanju, koje su nam najbolje alternative plinu?

“Najefektivniji način grijanja je preko toplinske mreže jer su zgrade povezane. Važno je imati i odličnu izolaciju. A i tu su dizalice topline, koje proizvode više energije od onoga što se u njih uloži. Na selu biomasa također može biti sjajno rješenje”, kaže Bloss.

Sudeći po svemu, od 2035. godine će u Europi prestati proizvodnja automobila s motorom na unutrašnje izgaranje.

“Cilj je da se do kroz manje od deset godina kompletno maknemo od karbonske energije. Primjerice, u zemljama bi 80 posto struje trebalo dolaziti od obnovljivih izvora. Ako se ne varam, u Hrvatskoj je to sada 60 posto, no većina dolazi od hidroelektrana, a treba uvesti i energiju vjetra i sunca”, govori.

Solarni paneli kao sastavni dio kućanstva

To se svakako postiže elektranama, no dugoročni je cilj da se proizvodnja energije disperzira.

“Želimo omogućiti građanima da sami što više proizvode energiju. Da imaju solarni panel, stave ga na svoj balkon i samo uključe u struju. Kao hladnjak. Bez birokracije i komplikacija. Želimo jednostavna rješenja”, priča.

Govori kako je zelena politika u uzletu, ali i u opasnosti.

“Konsenzus oko održivosti se na trenutke i raspada. Konzervativci žele blokirati transformaciju, što je nerazumno. Svima nam treba biti obaveza da sačuvamo planet. I u EU nam prijeti kulturni rat sličan onome u SAD-u. Politika koja se ne temelji na činjenicama. Osim toga, ugroza su i kompanije koje proizvode gorivo i ulje. Oni u godini dana zarade novac koji je jednak prihodu cijele njemačke ekonomije. I taj novac koriste za lobiranje jer ne žele izgubiti posao”, priča Bloss.

Novac sve pokreće

Pitamo ga i kako EU stoji u odnosu na svijet. Kakve se promjene po pitanju zelene tranzicije događaju globalno?

“Kina i SAD su u korak s Europom. Zanimljivo je da se u Americi dosta razmišlja o promjenama, ali kroz jednu drugu prizmu – biznisa. Radi poslova. Razmišljaju o tome da netko mora proizvoditi i postavljati nove elektrane, stvari za energetsku obnovu i slično. Slično je i u Kini. A i Europa bi trebala tako razmišljati. Poslovi će postajati drugačiji. Ako se ne prilagodimo, dogodit će nam se deindustrijalizacija. Sada je u tijeku utrka i onaj tko najbolje iskoristi priliku će biti u najboljoj poziciji”, objašnjava.

Kaže kako je kapitalizam izgrađen na temelju fosilnih goriva. U idućih 20-ak godina ta bi se paradigma trebala potpuno promijeniti, smatra. Pa, hoće li to onda dovesti i do neke promjene društvenog poretka?

“Da, mislim da hoće. Ne govorim o nekoj drastičnoj promjeni, revoluciji, komunizmu. Nego mislim da će se promijeniti interakcija u društvu. Da će moć biti disperzirana, da će nam susjed biti važniji nego što je danas, da ćemo funkcionirati više demokratski”, priča.

Promjena iz zajednice

Kaže kako su mu iz Možemo rekli da stranka prima jako puno donacija, ali da su one rijetko veće od 150 eura.

“To je možda na nekoj razini primjer takvog funkcioniranja. Života kojeg pokreće zajednica”, govori Bloss, koji se učlanio u Greenpeace sa samo 15 godina.

“Zato je važno povezati zeleno i društveno. Drugi način razmišljanja mijenja i sustav”, smatra.

Na koncu ga pitamo je li optimističan oko budućnosti EU, ali i našeg planeta generalno.

“Jesam, i to iz jednog razloga. Energija koja je dobra za okoliš će postati jeftina. Dakle, vrijednost promjene nije samo moralna, nego i ekonomska. No, kad gledam brzinu kojom radimo promjene, mislim da smo još uvijek prespori. No dobro je dok se trudimo. Mislim da je zadatak naše generacije da se maknemo od fosilnih goriva i nadam se da će nas kao takve i pamtiti”, zaključuje Bloss.