“Unatoč povećanim geopolitičkim nemirima i rivalstvima, rast obnovljive energije ostaje snažan i neće se zaustaviti niti preokrenuti. Troškovi iskorištavanja energije vjetra i sunca, kao i troškovi baterija i električnih vozila značajno su pali tijekom posljednjeg desetljeća, što je rezultiralo time da ove tehnologije sve više zamjenjuju fosilna goriva. Energetska sigurnost također je postala glavni prioritet na međunarodnom planu, što dovodi do pojačanog političkog pritiska za obnovljivim izvorima energije”, rekao je Christian Rynning-Tønnesen, izvršni direktor Statkrafta.

Čista energija 

Izvješće Low Emissions Scenario razvilo je više od 50 Statkraftovih stručnjaka i analitičara. Scenarijem se pretpostavlja da tržišta, politike i tehnološki razvoj nastavljaju poticati prijelaz na čistu energiju na globalnoj razini. Emisije povezane s energijom u scenariju dosljedne su emisijskim putovima i ciljevima koji ograničavaju globalno zagrijavanje na nešto ispod 2 °C u ovom periodu.

Međutim, izvješće Low Emissions Scenario također upozorava kako postoje neizvjesnosti i rizici koji bi mogli odgoditi energetsku tranziciju ili je poskupjeti. Izvješće stoga po prvi puta sadrži dva dodatna scenarija, istražujući kako geopolitičke napetosti i regionalna rivalstva mogu utjecati na tempo i opseg energetske tranzicije.
Scenarij suparništva čiste tehnologije pretpostavlja da će se globalne sile kao što su SAD, EU i Kina uključiti u protekcionističko natjecanje dodatno potaknuto subvencijama u lancima opskrbe čistom energijom.

Utjecaj inflacije 

Scenarij odgođene tranzicije, pak, pretpostavlja da neposredni izazovi kao što su visoka inflacija i troškovi života, nacionalna sigurnost i društveni nemiri dovode do veće kratkovidnosti u pogledu prepoznavanja ovog problema pa stoga, posljedično, i do smanjenog klimatskog djelovanja.

“Važno je da vodimo računa o izborima i odlukama koje danas donosimo i kako će one utjecati na energetsku tranziciju. Negativni učinci svađa i kašnjenja u konačnici su veliki. Globalna suradnja i trgovina ključni su elementi u isplativoj i uspješnoj energetskoj tranziciji”, komentira Rynning-Tønnesen.

Pritom Rynning-Tønnesen dodaje: “Statkraft ulaže velika sredstva u proširenje naših kapaciteta za proizvodnju obnovljivih izvora energije, razvoj novih rješenja za integraciju mreže i fleksibilnost, kao i u pružanje zelene energije korisnicima u svim sektorima i regijama. Izvješće Low Emissions Scenario dio je našeg doprinosa unaprjeđenju znanja i dijaloga o globalnim energetskim trendovima i scenarijima koji će oblikovati našu budućnost”.

Glavni zaključci izvješća su:

• Emisije povezane s energijom u izrađenom scenariju opadaju za 69 posto do 2050. u usporedbi s današnjim razinama te slijede put koji ograničava globalno zagrijavanje na ispod 2 °C, što predstavlja tempo koji je nešto brži i dublji nego što je bilo predviđeno u prošlogodišnjem izvješću
• Konkurentne čiste tehnologije i agenda energetske sigurnosti potiču dekarbonizaciju. Solarna energija ističe se kao globalni predvodnik u izvješću Low Emissions Scenario. Troškovi iskorištavanja energije vjetra i sunca, kao i troškovi baterija i električnih vozila značajno su pali tijekom posljednjeg desetljeća, čineći čiste tehnologije ekonomski atraktivnijima u usporedbi s fosilnim opcijama.
• Osim toga, nedavna tržišna previranja i povećane geopolitičke napetosti stavili su energetsku sigurnost vrlo visoko na dnevni red na međunarodnoj razini, što je rezultiralo pojačanim političkim pritiskom za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost. Prema ovom scenariju, solarna energija raste za 22 puta dok vjetar raste 12 puta do 2050. godine, u usporedbi s njihovim današnjim razinama.
• Isplative tehnologije vjetra i sunca zamjenjuju fosilna goriva u sva tri scenarija, a čak i u najmanje optimističnom scenariju, vjetar i sunce značajno rastu prema 2050. u usporedbi s današnjim razinama.
• Europa je klimatski predvodnik u svim scenarijima, ali za postizanje kratkoročnih ciljeva emisija nužan je pristup kritičnim komponentama čistog opskrbnog lanca i regionalna suradnja. Vjetar i sunce glavne su tehnologije u tzv. “energetskom miksu” – kombinaciji različitih izvora energije – čak i u klimatski najmanje optimističnom scenariju.