Za 81% slučajeva pripreme hrane u našim domaćinstvima zadužene su žene, 86% Hrvata ne koristi prijenosne hladnjake ili termo vrećice za zamrznutu hranu u trgovinama, a čak 25% Zagrepčana baca ostatke hrane od ručka. Ovo su samo neki od rezultata velikog istraživanja kojeg je provela Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Riječ je o prvom takvom istraživanju o navikama hrvatskih građana vezanim uz kupovinu, pripremu i čuvanje hrane koje je na području cijele Hrvatske provela tijekom 2022. godine. Rezultati su pokazali kako dio ispitanika nedovoljno obraća pozornost na sigurnost hrane te da je potrebno kontinuirano educirati potrošače o pravilnom postupanju s hranom.
Greška u redoslijedu kupnje
Prema istraživanju, provedenom na reprezentativnom uzorku ispitanika odgovornih za kupovinu i pripremu hrane u domaćinstvima, u 81 % slučajeva za pripremu hrane u kućanstvima zadužene su žene. Prvi doticaj s hranom je u trgovini, prilikom koje najčešću grešku činimo u redoslijedu kupovine, pa tako zamrznutu hranu i hranu koja se čuva u hladnjaku gotovo polovica ispitanika ne kupuje na kraju kupovine, protivno preporukama. Pritom većina ispitanika ne koristi prijenosne hladnjake ili termo vrećice za zamrznutu njih 86 % i/ili hranu iz hladnjaka 93 %, a što je potrebno posebice tijekom ljetnih vrućina.
Rok trajanja provjerava uvijek ili ponekad 94 % ispitanika, a njih 88 % postupa u skladu s uputama na pakiranju o uvjetima skladištenja i pripreme. Kad je riječ o ostatcima hrane pripremljene i konzumirane kod kuće, 12 % ispitanika ih baca. U Zagrebu najviše ispitanika baca ostatke te hrane 25 %, dok u ostalim krajevima taj postotak iznosi 7-12,5 %. Najviše ostatke bacaju osobe od 40 do 50 godina, a najmanje stariji od 70 godina tek 6 %.
Hrana duže izvan hladnjaka od dopuštenog
Iako su prepruke da pripremljenu hranu ne treba držati duže od dva sata na sobnoj temperaturi, više od 30 % ispitanika ostavlja je duže od preporučenog vremena izvan hladnjaka. Prilikom pripreme hrane potrebno je koristiti odvojeni pribor za sirovu i termički obrađenu hranu, što čini 59 % ispitanika, čime se sprječava prijenos mikroorganizama na hranu koja se neće termički obraditi prije konzumacije.
“Ovo je prvo nacionalno istraživanje o navikama hrvatskih građana vezanim uz kupovinu, pripremu i čuvanje hrane. Informacije koje smo prikupili daju nam uvid u ponašanje naših potrošača i bit će nam osnova za ciljanu komunikaciju kako bismo ih educirali vezano uz postupanje s hranom te ukazali na značaj pojedinih radnji na koje do sada nisu obraćali pažnju. Ovo istraživanje još je jedan dokaz da je edukacija potrošača kontinuirani proces koji treba prilagoditi nacionalnim specifičnostima kako bi dala što bolji rezultat“, tvrdi i zaključuje doc. dr. sc. Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a.
