Spomenuta potreba za kaosom proizlazi iz želje da se poremeti postojeći sustav, a sve je više prisutna ponajviše zbog slobode izražavanje na Internetu i društvenim mrežama.
Upravo ta sve veća dostupnost (ne)provjerenih informacija u bespućima Interneta potaknula je brojne psihologe svjetskog ugleda da se bave istraživanjem ovog područja.
Proširujući prethodno istraživanje, politologinja Sveučilišta Carleton, Christina Farhart, s kolegama je ispitala 3336 pojedinaca u SAD-u, ravnomjerno podijeljenih na svakoj strani političkog spektra.
Posebno kreiranim upitnikom provjerili su je li vjerojatnije da će ispitanici dijeliti teorije zavjere zato što vjeruju u njih, da uzbune ljude oko sebe ili zbog potrebe za stvaranjem kaosa u društvu.
Zašto se dijele teorije zavjere?
Kao i u prethodnim istraživanjima, Farhar i njezin tim otkrili su da je vjerovanje u određenu teoriju zavjere najjači faktor koji određuje je li osoba voljna širiti tu teoriju dalje putem društvenih medija. Često ta uvjerenja proizlaze iz postojećih nezadovoljstva i briga s kojima se ljudi bore u svakodnevnom životu.
Iznenađujuće, novi podaci ne podupiru hipotezu da promicatelji teorija zavjere “oglašavaju uzbunu” kako bi ojačali podršku protiv navodnog protivnika. To bi značilo da su dionici zavjere više motivirani podržati kulturnu skupinu s kojom se najviše identificiraju, prenosi Science Alert.
Umjesto toga, potreba za kaosom bila je jači pokazatelj da će ispitanici širiti određenu teoriju zavjere.
‘Dosadno je kad se ništa ne događa’
“Dok neki pojedinci šire teorije zavjere isključivo kako bi osporavali političke suparnike, drugi to čine kako bi izazvali cijeli politički sustav”, rekli su istraživači Ericu W. Dolanu za Psypost.
Budući da je istraživanje opservacijsko i temeljeno na odgovorima koje su ispitanici sami prijavili, znanstveni je tim uzeo u obzir mnoštvo čimbenika koji bi mogli utjecati na rezultate, uključujući koliko su ispitanici politički uključeni, kao i njihovu sklonost povjerenju te njihovu dob, spol, prihode i etničku pripadnost.
Oni koji tragaju za kaosom češće će reći da se u potpunosti slažu s izjavama poput:
“Ne možemo riješiti probleme u našim socijalnim ustanovama, moramo ih srušiti i krenuti ispočetka.”
“Trebam kaos oko sebe – previše je dosadno ako se ništa ne događa.”
To je u skladu s prethodnim studijama koje sugeriraju da će ljudi koji se osjećaju financijski ili socijalno ugroženi više vjerovati u zavjere. To bi također objasnilo zašto postoji porast razmišljanja o zavjerama tijekom razdoblja krize, dok se ljudi suočavaju s financijskim poteškoćama, zdravstvenim nesigurnostima ili izravnim prijetnjama klimatskih promjena.
