Kada Vatreni istrče na teren, praćeni ovacijama publike na stadionu, cijela se nacija ujedini i navija. Ipak, ima onih koji u tom trenutku, čim Luka Modrić pruži ruku kapetanu suparničkog tima, a sudac zviždukom označi početak utakmice,taj netko postaje Carlo Ancelotti, Vicente Del Bosque ili u najmanju ruku pokojni Miroslav Ćiro Blažević.

Kada cijeli svijet pogađa pandemija, a broj oboljelih raste iz dana u dan, taj netko pomisli da zna malo više od liječnika, virologa, epidemiologa, stručnjaka… Pa svoje “viđenje situacije” dijeli na društvenim mrežama u začaranom krugu, gdje nema filtera, ali ni odgovornosti za napisano.

Uvijek, dakle, ima “taj netko” tko zna bolje – od trenera, liječnika, znanstvenika…

Ista je priča i s klimatskim promjenama.

Krenimo redom…

Znanstveno dokazano 

Klimatske promjene trenutno pred našim očima mijenjaju sliku planeta. Potvrđuju to brojna znanstvena istraživanja. Primjerice, ekstremni toplinski valovi kojima smo svjedočili ovo ljeto nedvojbeno su posljedica klimatskih promjena i ljudskog djelovanja.

Znanstvenici su jasni: ovi su događaji gotovo nemogući bez globalnog zagrijavanja potaknutog izgaranjem fosilnih goriva. Štoviše, zagrijavanja bi se mogla pogoršati kako emisije budu rasle.

Tomu unatoč, društvene mreže ovih su dana preplavljene komentarima da je klimatska kriza “spin”, “izmišljena priča moćne elite koja upravlja svijetom” ili da su ekstremne oluje “rezultat HAARP-a”  i slične teorije zavjere kojima su ljudi skloni pribjegavati kako bi lakše razumjeli svijet oko sebe.

Nedostaje edukacije 

Sumnja u postojanje klimatskih izazova i promjena rezultat je manjka edukacije, smatra meteorologinja Tea Blažević.

“Znamo da je atmosfera toplija u prosjeku kad ima više ugljičnog dioksida i više dugovalnog zračenja grije površinu, što samo jača iz godine u godinu. Isto tako znamo da su štetni staklenički plinovi produkti izgaranja fosilnih goriva. Da bismo zaustavili globalno zagrijavanje, trebamo ipak promijeniti neke stare navike, mnogima je lakše praviti se da je sve u redu, da mi meteorolozi i znanstvenici izmišljamo toplu vodu”, objašnjava.

Voda je, zapravo, već zakuhala s obzirom na godišnji porast temperature i toplinske valove kojima smo svjedočili.

“Znanstveni podatci nedvojbeno pokazuju da se radi o jakim klimatskim promjenama. Ruše se rekordi na svim prostornim i vremenskim skalama, posebice na sjevernoj hemisferi. To su podatci, tu nema dileme, dvojbe ili varanja. Statistika je neupitna”, kazao nam je Branko Grisogono, klimatolog i profesor s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovnog matematičkog fakulteta u Zagrebu.

‘Ne možete ispod svoje lipe tumačiti klimatske promjene’

“Bilo je i prije vruće, da, ali se takve temperature nisu ponavljale svaki tjedan ili svakih deset dana i nisu trajale ovoliko dugo. Nisu svi rekordi poništeni, ali to nije pravi parametar. Ne možete ispod svojeg drveta i ispod svoje lipe tumačiti klimatske promjene”, objašnjava profesor.

A zašto, pak, još uvijek postoje oni koji “ispod svoje lipe tumače klimatske promjene”, profesor vidi u nedostatku obrazovanja, ali i činjenici da se o klimatskim promjenama i izazovima u javnom prostoru jednostavno premalo govori.

“Ljudi moraju imati pravo na svoje mišljenje, ali podatci su ovdje jasni”, kaže Grisogono.

‘Moramo ukazivati na pozitivne primjere’

Sličnog je stava i Blažević koja godinama skreće pažnju na ove teme. Njezina emisija Klimatska budućnost na N1 televiziji dotiče se svakog izazova i promjene, ali i uloge pojedinca u cijelom procesu.

“Znanost treba stalno isticati otkud klimatska kriza, kolika je globalna temperatura bila u predindustrijsko doba, moramo educirati javnost čim više, ukazivati na pozitivne primjere promjena, kako bi se društvo motiviralo”, kaže Blažević.

Povećanje svijesti ljudi o tome kako se naći u okruženju dezinformacija te medijska pismenost uopće, pomoglo bi smanjenju količine teorija zavjere.

‘Gorivo za oluju’

“Mislim da je ipak mnogo više onih koji nam vjeruju i kojima je jasno da nam planeta šalje jasnu poruku. Sa svakim stupnjem zagrijavanja imamo sedam posto više vodene pare u atmosferi, a vlaga je kao ‘gorivo’ za oluje. Ekstrema je bilo i prije, nitko to ne osporava, no postajat će sve češći i žešći, a to ne želimo”, kaže Tea Blažević.

Možda će onda, kada sudac zviždukom označi kraj utakmice, a Vatreni se povuku u svlačionice, kauč izbornik priznati da nije baš on najpametniji na svijetu.

I da su tu utakmicu baš dobro odigrali.