Šume pokrivaju trećinu kopnene mase te su biološki jedan od raznolikijih i ujedno najkompleksnijih ekosustava na kopnu – stanište za više od 80% kopnenih životinjskih i biljnih vrsta. Očuvanje i održiva upotreba šuma među najboljim su načinima za očuvanje prirode i ljudskog zdravlja. Šume igraju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. No, nažalost, globalna sječa i devastacija ugrožavaju njihov opstanak. Stoga, tema ovogodišnjeg Svjetskog dana šuma jest “Šume i inovacije: Nova rješenja za bolji svijet”, čime se želi istaknuti uloga tehnologije i inovacija u očuvanju šumskih ekosustava.

 Značaj inovacija u očuvanju šuma

Inovacije i tehnologija transformirale su sposobnost država da prate šume i prikupljaju podatke. Procjenjuje se da svjetske šume pohranjuju 662 milijarde tona ugljika, što čini više od polovice svjetskih zaliha ugljika u tlu i vegetaciji. Prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), 10 milijuna hektara šume godišnje se gubi zbog sječe. FAO procjenjuje da je od 1990. godine pa do danas izgubljeno 420 milijuna hektara šume u svrhu stvaranja poljoprivrednih zemljišta. Prema istom izvoru, sječa šuma čini 12% do 20% globalnih emisija stakleničkih plinova.

Požari kao najveća opasnost

Iako su požari oduvijek bili prisutni, jedna od posljedica klimatskih promjena su sve ekstremnije i raširenije sezone požara, čak i u tropskim, kišnim šumama, gdje su oni dosad bili netipični i iznimno su štetni. Prema podacima FAO-a, godišnje u požarima nestaje 70 milijuna hektara šuma, a upravo zbog  sječe, bolesti i razrjeđivanja ovi su ekosustavi postali osjetljiviji na požar. S druge strane, šumski požari oslobađaju ugljični dioksid u atmosferu i doprinose globalnom zagrijavanju, često uzrokujući nepovratnu štetu ekosustavu.

Tehnološke inovacije poput satelitskog praćenja i dronova mogu poslužiti kao sustavi ranog upozoravanja i spriječiti potencijalnu štetu.

Činjenice koje možda niste znali o šumama

• Šume su dom za više od 80% svjetskih kopnenih vrsta životinja, biljaka i insekata.
• Šume mogu stvarati kišu. Više od tri četvrtine dostupne slatke vode u svijeti dolazi iz rijeka koje su u šumama ili u njihovoj blizini. Šume također sudjeluju u procesu kondenzacije te stvaraju vlastitu kišu, a dijelovi Amazone stimuliraju vlastitu kišnu sezonu.
• Još uvijek ne poznajemo sve vrste drveća koja rastu na Zemlji, ali znanstvenici procjenjuju da postoji oko 63.000 poznatih vrsta i oko 9.000 vrsta koje znanost još nije otkrila.
• Šume su odlične u skladištenju ugljika. Većina skladištenja ugljika odvija se pod zemljom. Na primjer, u britanskim šumama oko 70% uskladištenog ugljika čuva se u tlu. Ostatak je pohranjen u korijenju, površinskom otpadu i stablu.
• Tropske šume skladište oko trećinu ugljika iz atmosfere.
• Šume su nekada pokrivale gotovo pola Zemljine kopnene površine. Ukupan broj stabala pao je gotovo za polovicu od početka ljudske civilizacije i procjenjuje se da se svake godine posječe više od 15 milijardi stabala. To je oko 100.000 kvadratnih kilometara šume, ili otprilike jedno nogometno igralište svake dvije sekunde.
• Naša proizvodnja hrane je najveći uzrok gubitka šuma: do 80% globalne sječe šuma događa se kako bi se napravilo mjesta za usjeve i stoku.
• Ljudi su odgovorni za oko tri četvrtine svih šumskih požara. Između 2001. i 2015. godine 23% globalnog gubitka šuma bio je zbog šumskih požara.
• Sječa šuma oslobađa ugljični dioksid koji je bio pohranjen kao ugljik u stablima, korijenju i tlu.