Često opisivana kao “pluća svijeta”, amazonska prašuma ima ključnu ulogu u uklanjanju zagrijanog ugljičnog dioksida iz atmosfere. Međutim, deforestacija ju je učinila ranjivom na ekstremne vremenske uvjete, a prema istraživanju organizacije World Weather Attribution, ako se nastavi s njezinim uništavanjem, amazonska prašuma više ne bi “igrala na našoj strani”.

Suša poremetila ekosustave

Iako su suše u ovome dijelu svijeta česta pojava, znanstvenici procjenjuju da je 2023. godina bila posebno teška. Dokaz tomu je i podatak da je u listopadu je Rio Negro – jedna od najvećih rijeka svijeta – dosegnula najnižu zabilježenu razinu unatrag 100 godina. I upravo je ekstremna prošlogodišnja suša poremetila ekosustave u amazonskoj prašumi, ali i izravno pogodila milijune ljudi koji ovise o amazonskim rijekama, što za prijevoz, a što za hranu i primanja.

Što se događa s amazonskom prašumom?

Češće i intenzivnije suše narušavaju otpornost prašume koja je ionako unatrag 50 godina nestala za skoro 20 posto. Kako drveće na određenom području zadržava i otpušta vlagu, ali i snižava temperature, ovako ‘osakaćena’ prašuma nema snagu kakvu je imala nekad, a time i suše postaju učestalije i ekstremnije.

Amazonija bi, kako se ističe u istraživanju, mogla presuditi u našoj borbi protiv klimatskih promjena jer u “zdravom” stanju apsorbira više ugljičnog dioksida nego što ga ispušta, a to globalno utječe na smanjenje CO2 u atmosferi. Međutim, ako drveće nastavi propadati zbog suše, požara ili krčenja, moglo bi doći do brzog i nepovratnog propadanja cijele prašume, a time bi cijela regija postala zapravo izvor velikih količina emisija CO2 u atmosferu. Ili, drugim riječima, “promijenit će stranu”.

No postoje dobre vijesti, a to da je barem tijekom 2023. godine znatno smanjena sječa prašume u usporedbi s prethodnom godinom, a brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva obvezao se da će do 2030. potpuno zaustaviti deforestaciju.