Nacionalni pregovarači sada uranjaju u srž pregovora, pokušavajući postići sporazume o svemu, od transparentnosti izvješćivanja o emisijama do zaštite šuma. Svaki dan konferencije ima određenu temu za vođenje razgovora i sklapanja poslova. U srijedu su krovna tema bile financije.
Proboj u financiranju fosilnih goriva
Najmanje 20 zemalja pristalo je prekinuti financiranje projekata fosilnih goriva u inozemstvu, rekao je britanski dužnosnik za CNN, u dogovoru koji će biti objavljen danas. Nekoliko je zemalja već pristalo prekinuti međunarodno financiranje ugljena, ali bi ovaj sporazum bio prvi takve vrste koji bi uključivao i projekte nafte i plina. Najava dolazi nakon niza izvješća u proteklih nekoliko mjeseci koja su pokazala da svijet treba odmah smanjiti goruće fosilno gorivo ako planet ima priliku izbjeći zagrijavanje na 1,5 stupnjeva Celzija iznad predindustrijske razine.
Nedavno istraživanje objavljeno u časopisu Nature, na primjer, pokazalo je da velika većina preostalih zaliha nafte, prirodnog plina i ugljena na planetu mora ostati u zemlji do 2050. kako bi se izbjegle najgore posljedice klimatskih promjena. Većina regija diljem svijeta, prema autorima, mora dosegnuti vrhunac proizvodnje fosilnih goriva sada ili unutar sljedećeg desetljeća kako bi ograničila kritični klimatski prag.
Sporazum o financiranju “predstavlja promjenu normi koja bi bila nezamisliva prije samo nekoliko godina”, rekao je za CNN Iskander Erzini Vernoit, stručnjak za klimatske financije u think tanku E3G.
Najsiromašnije zemlje suočavaju se s klimatskim “zamkama duga”
Čak 46 najnerazvijenijih zemalja svijeta progovorilo je o šteti koju klimatske promjene nanose njihovim nacijama – i o pomoći koja im je očajnički potrebna kako bi se izborili s tim. Bogate zemlje obećale su da će dati 100 milijardi dolara godišnje svijetu u razvoju za prilagodbu i ublažavanje posljedica do 2020., obećanje koje još nije ispunjeno. Međutim, mnoge od najsiromašnijih zemalja svijeta kažu da ni taj iznos nije dovoljan, te se sve više zalažu za klimatske reparacije za gubitak i štetu nanesenu tijekom godina. Ograničena sredstva koja su dostupna, zapravo mnogima ostaju nedostupna. “Nemamo kapaciteta, pristup je veliki problem… jer većina ovih prozora financiranja ima različite zahtjeve, različite izazove”, rekao je Sonam Wangdi, predsjednik Grupe za najmanje razvijene zemlje. “Ako imate klimatsku katastrofu, a podnesete zahtjev za kredit, potrebno je četiri ili pet godina. To nema smisla. Niste u mogućnosti pomoći svojim ljudima, niste u mogućnosti refinancirati, obnoviti ili osigurati život. Tada su najsiromašnije zemlje prisiljene posuđivati novac, što ih dovodi u “dužničke zamke”, rekao je.
Ispunjenje Bidenovog obećanja prema šumama
Visoki demokrat u Zastupničkom domu američkog Kongresa predstavio je nacrt zakona kojim bi se stavila financijska težina iza predanosti američkog predsjednika Joea Bidena da okonča i preokrene krčenje šuma. Zakonom čelnika većine u Zastupničkom domu Stenyja Hoyera uspostavit će se povjerenički fond od 9 milijardi dolara u američkom State Departmentu za financiranje bilateralnih projekata očuvanja šuma sa zemljama u razvoju diljem svijeta, isti iznos za koji je Biden rekao da bi SAD trebale doprinijeti.
Više od 100 svjetskih čelnika, koji predstavljaju preko 85% šuma na planetu, ovog se tjedna obvezalo da će zaustaviti i preokrenuti krčenje šuma i degradaciju zemljišta do 2030. godine. Bio je to prvi značajan dogovor najavljen na klimatskom summitu COP26 u Glasgowu.
Dvanaest strana u sporazumu, uključujući SAD i EU, angažiralo je 12 milijardi dolara javnog financiranja za zaštitu i obnovu šuma, uz 7,2 milijarde dolara privatnog kapitala.
Klimatsko financiranje “šteka”
Gernot Laganda, šef odjela za smanjenje rizika od klime i katastrofa Svjetskog programa za hranu, rekao je za CNN da financiranje klime mora “odmah uravnotežiti vagu” kako bi dobilo više sredstava za ljude koji su najranjiviji na klimatskim linijama blizu gladi. Ublažavanje se odnosi na ublažavanje klimatskih promjena prelaskom na zeleno gospodarstvo i smanjenjem emisija ugljika. Prilagodba se svodi na minimiziranje utjecaja porasta temperatura. Sredstva za ublažavanje, na primjer, bila bi bespovratna sredstva za izgradnju vjetroelektrane, dok bi novac za adaptaciju otišao u izgradnju obrane od poplava. Laganda je rekao da je “80% ulaganja u ublažavanje posljedica u energetici i električne automobile, a samo 20% ulaganja u izgradnju otpornosti – to je užasno neuspješno.” Laganda je rekao kako se učestalost vremenskih ekstrema uzrokovanih klimom ubrzala, potrebno je više ulagati u otpornost. Samo u 2020. ekstremno vrijeme otjeralo je 30 milijuna ljudi iz njihovih domova, prema WFP-u.
Bankari protiv klimatskih promjena
Banke, osiguravatelji, mirovinski fondovi, upravitelji novca i druge financijske tvrtke s imovinom od 130 bilijuna dolara potpisale su se za borbu s klimatskom krizom, povećavajući redove koalicije koju predvodi bivši guverner Bank of England, Mark Carney. Više od 450 tvrtki u 45 zemalja koje su potpisale Glasgow Financial Alliance for Net Zero (GFANZ) kontroliraju više od 40% globalne bankarske imovine. Njegovi organizatori predviđaju da može osigurati 100 bilijuna dolara financiranja u sljedeća tri desetljeća , više od 3 bilijuna dolara godišnje, kako bi ubrzao prijelaz na neto nulte emisije ugljika. Iako obećanje zvuči sjajno, net-nultne obveze koje su preuzele tvrtke često uključuju rupe, nedostatak transparentnosti i ne uključuju mehanizme provedbe kako bi se osiguralo da ih slijede. “Moramo osigurati da se preuzete obveze prate i drže odgovornima. Osiguravanje integriteta tih obveza tijekom vremena ključno je za stvarnu promjenu i sada se moramo odlučno usredotočiti na kvalitetu obećanja financijskih institucija, ne samo njihovu količinu”, rekao je Ben Caldecott, direktor Oxford Sustainable Finance Group na Sveučilištu Oxford.
