Sporazum o metanu

Oko 100 zemalja i stranaka potpisalo je globalno obećanje smanjenja emisija metana za 30% od razine iz 2020. do 2030. godine, objavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u utorak u Glasgowu.
Metan, koji je glavna komponenta prirodnog plina, izuzetno je snažan staklenički plin. Nevidljiv i bez mirisa, ima 80 puta veću snagu zagrijavanja u kratkom roku od ugljičnog dioksida. Von der Leyen je rekla da će smanjenje emisije metana “odmah usporiti klimatske promjene”. Helen Mountford, potpredsjednica odjela za klimu i ekonomiju u Svjetskom institutu za resurse, organizaciji za istraživanje okoliša, rekla je da je smanjenje emisije metana ključno kako bi se spriječilo zagrijavanje planeta iznad 1,5 stupnjeva Celzijusa, što je ključni prag koji su identificirali znanstvenici. “Ovo obećanje postavlja jaku podlogu u smislu ambicija koje su nam potrebne na globalnoj razini”, rekao je Mountford u priopćenju. “Snažna i brza akcija za smanjenje emisija metana nudi niz prednosti, od ograničavanja kratkoročnog zagrijavanja i onečišćenja zraka do poboljšane sigurnosti hrane i boljeg javnog zdravlja.”Američki predsjednik Joe Biden rekao je da je nastojanje da se smanji emisija metana jednako ekonomska prilika koliko i ekološka.
“Ovo nije samo nešto što moramo učiniti kako bismo zaštitili okoliš i našu budućnost”, rekao je Biden u utorak. “Ovo je ogromna prilika, ogromna prilika za sve nas, sve naše nacije, da stvorimo radna mjesta i učinimo smislene klimatske ciljeve također ključnim dijelom našeg globalnog ekonomskog oporavka.”

Biden kritizirao Xija i Putina jer nisu došli na COP26

Američki predsjednik Joe Biden kritizirao je Kinu i Rusiju jer nisu učinile više za rješavanje klimatske krize tijekom konferencije za novinare na klimatskom summitu COP26, dovodeći u pitanje globalno vodstvo kineskog predsjednika Xi Jinpinga. Biden je rekao da je nedopustivo što se Kina nije sudjelovala na summitu u vrijeme kada pokušava potvrditi svoju ulogu svjetskog lidera. Odgovarajući na pitanje CNN-ovog Phila Mattinglyja, rekao je: “Mislim da je to bila velika pogreška, iskreno, što se Kina nije pojavila.” Isto je rekao i za ruskog predsjednika Vladimira Putina. “Ostatak svijeta će pogledati u Kinu i reći: “Koju dodanu vrijednost ona pruža?”.  Izgubili su sposobnost da utječu na ljude diljem svijeta i na sve ljude ovdje na COP-u, a isto bih rekao za Rusiju.”

Kina blagonaklona cilju od 1,5 stupnjeva?

Kineski posebni izaslanik za klimatske promjene Xie Zhenhua rekao je u utorak da se njegova zemlja “ne opire” cilju ograničavanja globalnog zatopljenja na 1,5 stupnjeva Celzija iznad predindustrijske razine. Kina se oklijevala strogo se obvezati na cifru od 1,5 stupnjeva i radije je rekla da će se obvezati zadržati zagrijavanje “ispod 2 stupnja i što bliže 1,5 stupnjeva”. Ali činilo se da je Xie ipak naginje prema cilju od 1,5.
“Ne opirem se cilju od 1,5 stupnjeva. To je zapravo dio ciljeva Pariškog sporazuma. Razgovor o globalnim klimatskim ciljevima mora se temeljiti na pravilima. Budući da je 1,5 stupnjeva Celzijusa dio pariških ciljeva, svakako nismo protiv ove mete”, rekao je. Kina je najveći svjetski zagađivač, pa je njezina podrška tom cilju od vitalnog značaja. Xie je glavni kineski pregovarač o klimi i kao takav, on je vjerojatno jedan od najmoćnijih ljudi koji sudjeluju na summitu u Glasgowu. Ranije u utorak, kritizirao je Zapad zbog “neispunjavanja” svoje obveze pružanja 100 milijardi dolara godišnje klimatskog financiranja za zemlje u razvoju. “Nedavno sam razgovarao s glavnim predsjednikom COP26 Alokom Sharmom, i s (američkim izaslanikom za klimu) Johnom Kerryjem te ministrima za mnoge druge zemlje. Rekli su mi da trebamo pričekati do 2022. ili čak 2023. kako bismo postigli cilj od 100 milijardi američkih dolara , cilj postavljen prije 2020.”, rekao je novinarima.

Južnoafrički plan za prelazak s ugljena

SAD, Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Europska unija najavile su da će pomoći u financiranju prelaska Južne Afrike s ugljena. Britanski premijer Boris Johnson rekao je da će početno partnerstvo vrijedno 8,5 milijardi dolara pomoći Južnoj Africi da dekarbonizira svoj energetski sustav koji intenzivno troši ugljen. Pojedinosti o financiranju još nisu objavljeni, a diplomati očekuju da će sitna slova biti razrađena u mjesecima koji su pred nama. Klimatski znanstvenici i neki diplomati kažu da bi sporazum u Južnoj Africi mogao utrti put za slične sporazume s drugim zemljama u razvoju koje su teški zagađivači – ključni korak u obuzdavanju globalnog zatopljenja i izbjegavanju potpune klimatske katastrofe. Obećanje da će se financirati prijelaz s ugljena primijetit će političari u zemljama u razvoju jer je Južna Afrika među zemljama svijeta koje najviše ovise o ugljenu.

Dogovor sa čelikom i britanske tvrtke na neto nuli

Više od 40 zemalja, uključujući Veliku Britaniju, SAD, Indiju i Kinu, kao i EU, podržalo je prvu međunarodnu obvezu postizanja proizvodnje čelika s “gotovo nultom” stopom emisija do 2030. godine. Industrija čelika jedan je od najvećih svjetskih proizvođača ugljičnog dioksida. To je također jedna od najzahtjevnijih industrija za dekarbonizaciju, jer alternative ugljenu potrebne za njegovu proizvodnju još nisu široko dostupne. Roz Bulleid, zamjenica ravnatelja politike u Green Allianceu, nevladinoj organizaciji, rekla je da je tehnologija zelenog čelika ključna za postizanje 1,5 stupnja. “Sjajno je vidjeti kako Ujedinjeno Kraljevstvo okuplja međunarodnu akciju na čistom čeliku: rješavanje klimatskih utjecaja ovog sektora dugo je bilo “preteško”, ali sada imamo stvarna rješenja koja se mogu i moraju povećati”, rekao je u priopćenju.

Ranjive zemlje traže pomoć

Drugi dan summita obilježen je nizom emotivnih govora čelnika afričkih i malih otočnih zemalja. Climate Vulnerable Forum (CVF), skupina koja ujedinjuje 48 zemalja koje su najugroženije od klimatskih promjena, sazvala je u utorak sastanak na COP26, pozivajući bogate zemlje da im pomognu u prelasku na zelena gospodarstva i suočavanju s posljedicama rasta temperature. Veleposlanik CVF-a i bivši predsjednik Maldiva, Mohamed Nasheed, pozvao je velike i male zemlje da stoje zajedno i “ne odustaju”. “Izuzetno je naivno za vođe reći da će spasiti radna mjesta ljudi držeći se fosilnih goriva”, rekao je. “Svi su sada ranjivi, ne samo mi otočići.”
Čelnici iz skupine imali su slično mišljenje: dok su njihove zemlje među najmanje onečišćujućim na svijetu, one su na prvoj crti klimatske krize. “IPCC pokazuje da se Afrika zagrijava brže od bilo kojeg kontinenta na svijetu iako smo najmanji emiteri”, rekla je predsjednica Gane Nana Akufo-Addo na forumu, misleći na Međuvladin panel UN-a za klimatske promjene. “Zbog toga stojimo uz Afričku grupu i CVF u pozivanju razvijenih zemalja da vode u smanjenju emisija.”

Više detalja o krčenju šuma

Veliko obećanje o okončanju krčenja šuma do 2030., koje je u ponedjeljak objavilo više od 100 zemalja, počelo je dobivati jasniji oblik jer je nekoliko vlada najavilo konkretne obveze. EU je obećao milijardu eura za pomoć u zaštiti svjetskih šuma u sljedećih pet godina, od čega će četvrtina biti rezervirana za Congo Basin pledge, fond osnovan za zaštitu druge najveće svjetske tropske prašume od prijetnji koje predstavlja industrijska sječa i rudarstvo. Velika Britanija je priopćila da će u pet godina uložiti 1,5 milijardi funti za potporu obećanju, uključujući 350 milijuna funti za tropske šume u Indoneziji i do 300 milijuna funti namijenjene Amazonu. Biden je obećao 9 milijardi dolara u ime SAD-a.