Kako su zime toplije, i snježni pokrov u Europi nestaje. Naime, nova studija, koja je nedavno objavljena u časopisu Nature, otkrila je činjenice koje su zabrinjavajuće. Naime, riječni slivovi diljem svijeta tijekom zimskih mjeseci imaju sve niži snježni pokrov, što može prouzročiti i manje zalihe vode na globalnoj razini, a krivac su, očito, klimatske promjene.
Prema podacima iz objavljene studije, da bi se snježni pokrov zadržao, zime na sjevernoj hemisferi Zemlje ne bi trebale biti više od -8 stupnjeva Celzijevih. Na mjestima gdje je prosječna zimska temperatura hladnija od toga, snježni pokrov često preživljava jer je dovoljno hladno. No na područjima koja su toplija od -8°C snijeg se tijekom zime topi, i to ubrzano.
Zašto je važan snježni pokrov?
Snježni pokrov u proljeće ključan je za osiguravanje stabilne opskrbe pitkom i irigacijskom vodom za milijarde ljudi, a ranije i brže otapanje uzrokuje probleme.
Alexander Gottlieb, glavni autor studije i znanstvenik za klimu Justin Mankin s Dartmouth Collegea proučavali su 169 slivova rijeka sjeverne hemisphere i otkrili trend opadanja snježnog pokrova unutar 40 godina u čak 70, a rastući trend u 12 slivova.
U 23 sliva rijeka, gdje je došlo do smanjenja snježnog pokrova, Mankin i Gottlieb su, koristeći varijacije standardnih znanstvenih tehnika, uspjeli dokazati da je uzrok u klimatskim promjenama. U osam slivova rijeka, koje su sve u istočnom Sibiru, otkrili su da su klimatske promjene pomogle u povećanju snježnog pokrivača jer se količina padalina povećavala i temperature su ostale dovoljno niske da ga sačuvaju.
Tijekom proljeća Europa i Sjeverna Amerika bilježe neke od najvećih gubitaka snježnog pokrivača, uključujući slivove Neve i Dona u Rusiji, Dnjepra u Rusiji, Bjelorusiji i Ukrajini, Visle u Poljskoj i Dunava, koji protječe ili graniči s Njemačkom, Austrijom, Slovačkom, Mađarskom, Hrvatskom, Srbijom, Rumunjskom, Bugarskom, Moldavijom i Ukrajinom.
Važno je napomenuti da će se visina snježnog pokrova vjerojatno mijenjati sve bržim tempom.
Posljedice gubitka snijega
Opadanje snježnog pokrova mogao bi biti velik problem za zajednice koje ovise o snijegu kao o izvoru vode. Nažalost, kako se planet nastavlja zagrijavati, mnoga gusto naseljena područja, koja se oslanjaju na snijeg u obnavljanju vodenih resursa, suočit će se s nestašicom vode.
No ne smijemo zaboraviti i šumske požare kao jednu od posljedica globalnog zagrijavanja. Opadanjem snježnog pokrova, tlo će biti suše i prijemčivije za požare, jer snijeg, koji se polako otapa, osigurava polagano i trajno otpuštanje vode u tlo, smanjujući vjerojatnost da će se zapaliti i stvarajući manje goriva za širenje požara.
Manji snježni pokrivač nosi I ekonomski rizik za mjesta koja su živjela od zimskog turizma, a mnoga skijališta na sjevernoj hemisferi već se suočavaju s takvim izazovima te se već sada oslanjaju na umjetni snijeg, što dugoročno nije održivo.