Šume imaju važnu ulogu u borbi protiv onečišćenja i uništavanja okoliša. One uklanjaju velike količine ugljičnog dioksida, smanjuju rizik od prirodnih katastrofa, pomažu uravnotežiti temperature zraka i tla, a osim toga, predivne su.

No diljem svijeta površina šuma se smanjuje, a prema procjeni FAO-a, između 1990. i 2020. godine nestalo je 420 milijuna hektara šuma, što je površina veća od EU. Izgleda da je situacija u Europi drukčija, jer prema podacima Eurostata, čak 39 posto Europske Unije prekriveno je šumama, što je od 1990. godine povećanje od 10 posto, odnosno površina Mađarske i Slovačke zajedno.

Unutar Europske unije postoje ogromne razlike među zemljama, što se tiče rasprostranjenosti šuma.  Pet država članica ima više od polovice svoje površine prekrivene šumama: Finska (66 posto), Švedska (63 posto), Slovenija (61 posto), Estonija (54 posto) i Latvija (53 posto).

Dok, recimo, zemlje poput Danske (15 posto), Irske (11 posto), Nizozemske (10 posto) i Malte (1 posto) znatno zaostaju.

“Ako pogledate zemlje poput Nizozemske ili Danske, imaju vrlo nisku pokrivenost šumama, ali također imaju ekonomski učinkovitu upotrebu zemlje”, kaže dr. Marcus Lindner, znanstvenik u Europskom institutu za šumarstvo.

Danska vlada tvrdi da je već 1800. godine samo 2-3 posto Danske bilo pokriveno šumom zbog stoljetne nekontrolirane sječe i krčenja šuma radi poljoprivrede, a slična je situacija i u Irskoj.

No valja napomenuti da indirektno EU utječe na gotovo 10 posto globalnog uništavanja šuma iako se na samom području Europe povećava površina sa šumama. Stoga, početkom prošle godine Europski parlament poduzeo je korake kako bi se ova situacija promijenila da je uveo kontrolu ulaska proizvoda na tržište, odnosno ne uvoze se oni čija proizvodnja utječe na uništavanje svjetskih šuma.