Novoobjavljena studija o utjecaju zagađenja i klimatskih promjena na plućne bolesnike, objavljena na stranicama Europian Respiratory Society ozbiljno upozorava na to da porast temperatura i ekstremni vremenski obrasci utječu na pogoršavanje zdravstvenog stanja plućnih bolesnika.

Također, nakon objavljenih rezultata studije, iz organizacije su pozvali EU da postavi nova ograničenja za onečišćenje zraka.

Kako klimatske promjene utječu na ljudsko zdravlje?

Klimatska kriza ima “razorne posljedice” po ljudsko zdravlje, upozoravaju stručnjaci za plućne bolesti u stručnome članku koji je nedavno objavljen u njihovu European Respiratory magazinu. Prema posljednjim rezultatima istraživanja, smatraju da je itekako vidljiv i statistički potvrđen loš utjecaj promjena u okolišu na ljudsko zdravlje.

Rastuće razine peludi i drugih alergena, prašine, ali i sve češći požari, pogoršavaju kvalitetu zraka, a time i zdravstveno stanje plućnih bolesnika, a produljene sezone alergena i veće onečišćenje zraka dovode do razvoja novih plućnih oboljenja. Zagađenje zraka 2019. godine bilo je odgovorno 6,7 milijuna smrti u svijetu i 373 000 u Europi.

Djeca su posebno ranjiva

Kako se dječja pluća još razvijaju, oni ulaze u posebno ranjivu skupinu: njihovo je disanje ubrzano pa udahnu do tri puta više zraka od odraslih. Ako su kao maleni izloženi lošem zraku, većem su riziku od razvoja kroničnih bolesti pluća poput KOPB-a i bronhitisa kasnije u životu, navodi se u članku.

Druge ranjive skupine uključuju bolesnike s kroničnim bolestima, starije populacije, trudnice i ljude koji rade na otvorenom, poput građevinara.

Stručnjaci za plućne bolesti pozivaju na mjere za smanjenje zagađenosti

Smanjenje emisija stakleničkih plinova i sprječavanje daljnjeg zagrijavanja planeta dovelo bi do “znatnih poboljšanja”, naglašavaju autori.

“Nedavni izvještaji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) ističu da bi neke mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova rezultirale boljom kvalitetom zraka i značajnim smanjenjem zdravstvenih rizika”, pišu u svojoj studiji.

U članku također pozivaju na usklađivanje europskih ograničenja kvalitete zraka s normama SZO-a. Trenutačno EU ima granicu od 25 mikrograma po kubičnom metru za fine čestice (PM2,5 ili frakciju promjera ljudske kose) i 40 mikrograma po kubičnom metru za dušikov dioksid.

Norme SZO-a su pet mikrograma po kubičnom metru za PM2,5 i 10 mikrograma po kubičnom metru za dušikov dioksid. Usklađivanje europskih ograničenja s normama SZO-a trebalo bi biti važan korak u poduzimanju mjera za smanjenje stakleničkih plinova.