Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino (OIV) navodi u svome izvješću da je proizvodnja vina u 2023. godini doživjela golemi pad, a proizvedene količine posljednji put su bile tako zabrinjavajuće 1962. godine. Za ovu krizu u vinarskoj industriji stručnjaci okrivljuju “ekstremne okolišne uvjete”, uključujući suše i požare koji potiču pad trenda proizvodnje.
Iako klimatske promjene nisu jedini krivac, OIV smatra da su ekstremni okolišni uvjeti najveći izazov s kojim se industrija suočava. Vinova loza uzgaja se na područjima koja su prošle godine bila snažno pogođena sušama i požarima, što je utjecalo na mnoge vinogradarske regije diljem sjeverne i južne hemisfere.
Samo u Europskoj Uniji proizvodnja vina pala je za 10 posto, što je drugi najniža zabilježena količina proizvedenog vina od početka stoljeća.
Neke su zemlje doživjele kišno proljeće koje je uzrokovalo plijesan, poplave, štete i gubitke u vinogradima. Druge, posebno one u južnoj Europi, nastradale su zbog dugog sušnog razdoblja.
Najviše pate proizvođači vina u Italiji koja je među zemljama s najvećim padom produktivnosti od 23 posto. Jake kiše, koje su prouzročile plijesan u središnjim i južnim regijama, zajedno s poplavama i tučom doveli su do najmanje proizvodnje od 1950. godine. Njemačka je zabilježila pad od 3,8 posto, Mađarska 2,1 posto, a Austrija 6,5 posto.
Španjolska je također doživjela značajan pad, dosegnuvši svoju najnižu proizvodnju od 1995. godine – pad veći od 20 posto u odnosu na 2022. i 25,7 posto nižu proizvodnju od petogodišnjeg prosjeka. Stručnjaci su nadalje upozorili da bi redovite suše mogle postati “novo normalno” diljem Sredozemlja do sredine stoljeća ako se odmah ne poduzmu konkretni koraci protiv klimatskih promjena.
