Onečišćenje zraka godišnje ubije više od 1200 djece i tinejdžera u Europi, navodi se u izvješću koje je ovih dana objavila Europska agencija za okoliš (EEA). Također, značajno se povećava rizik od bolesti kasnije u životu. Unatoč poboljšanjima postignutim posljednjih godina, razina ključnih onečišćivača zraka u mnogim europskim zemljama ostaje “tvrdoglavo iznad” smjernica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), upozorava izvješće. Posebno su teško pogođene srednjoistočna Europa i Italija.

Zašto su mladi toliko osjetljivi na zagađenje zraka?

Djeca i adolescenti posebno su osjetljivi na onečišćenje zraka jer su njihova tijela i imunološki sustavi tek u razvoju. Kratkoročno izlaganje dušikovom dioksidu i ozonu te finim česticama poznatim i kao PM 2,5 dugoročno može utjecati na funkciju i razvoj dječjih pluća. To može dovesti do respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, uključujući astmu, od koje boluje devet posto mladih ljudi u Europi. Izloženost onečišćenju zraka tijekom trudnoće dodatno je povezana s niskom porođajnom težinom i rizikom od prijevremenog poroda. Izvješće procjenjuje da onečišćenje zraka uzrokuje više od 1200 preuranjenih smrti godišnje među osobama mlađima od 18 godina u 32 zemlje članice EEA-a, koje ne uključuju UK, Švicarsku ili Ukrajinu.

Iako je taj broj još uvijek nizak u usporedbi s ukupnim brojem smrtnih slučajeva uzrokovanih onečišćenjem zraka, koji je procijenjen na 311 000 u 2021., utjecaj smrti ili kroničnih bolesti u ranom životu smatra se većim. U široj populaciji bolesti srca i moždani udar najčešći su uzroci prerane smrti uzrokovane onečišćenjem zraka, a slijede plućne bolesti i rak pluća.

Kakva je situacija u Europi?

Godine 2021. više od 90 posto urbanog stanovništva EU-a bilo je izloženo štetnim razinama onečišćenja zraka, stoji u izvješću. Izloženost PM 2,5 najštetnijem zagađivaču za ljudsko zdravlje bila je još veća i iznosila je 97 posto. Fine čestice vodeći su uzrok moždanog udara, raka i bolesti dišnog sustava.

Podaci pokazuju da su razine PM 2,5 najgore u srednjoistočnoj Europi i Italiji, uglavnom zbog izgaranja krutih goriva poput ugljena u domovima i industriji. Područja za koja se smatra da imaju ‘vrlo lošu’ kvalitetu zraka uključuju Piotrków Trybunalski i Nowy Sacz u Poljskoj, Slavonski Brod u Hrvatskoj i Cremonu u Italiji.

Praćenje je pokazalo da su razine ozona i dušikovog dioksida premašile smjernice SZO-a u svim zemljama, dok su najviše razine ozona zabilježene u mediteranskoj regiji i srednjoj Europi. Faro u Portugalu te Umeå i Uppsala u Švedskoj rangirani su kao najčišći europski gradovi s najnižim prosječnim razinama PM 2,5.

Kako možemo smanjiti štetu od onečišćenja zraka?

Dio Green Deala, Akcijski plan EU-a o nultom zagađenju ima za cilj ograničiti emisije i smanjiti onečišćenje zraka u cijelom bloku. Do 2030. godine cilj mu je smanjiti broj smrtnih slučajeva povezanih s PM 2,5 za 55 posto u usporedbi s razinama iz 2005. godine. Ali dok se ne smanji na sigurnu razinu, poboljšanje kvalitete zraka oko škola može pomoći u smanjenju štete za djecu. To može uključivati ​​poboljšanje biciklističke infrastrukture i uvođenje zabrana prometa ili ograničenja brzine kada djeca putuju u školu ili se bave sportom na otvorenom.