Kako je i Hrvatska jedna od zemalja u kojoj je zbog nesnosnih vrućina upaljen narančasti meteoalarm, svakako se nije za šaliti s dugotrajnim boravcima na otvorenome, a da pritom niste poduzeli osnovne mjere opreza.
Na stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda, osim redovnih prognoza, objavljena su i upozorenja u obliku narančastog i crvenoga alarma koja obaviještavaju se radi o vrlo opasnom vremenu.
Naime, opasnost za zdravlje, kako objašnjavaju meteorolozi, predstavlja cjelodnevna sparina, koja je prouzročena visokim postotkom vlage uzraku, i tzv. tropske noći, kada se temperatura ne spušta ispod 25°C. Najviši stupanj upozorenja je crveno, koje znači da je temperatura prešla minimalnu noćnu i maksimalnu dnevnu temperaturu, a narančasto upućuje na to da smo dolšli vrlo blizu tim granicama.
Na što se sve upozorava kod ekstremno visokih temperatura?
Kada je meteorološki alarm označen kao narančast ili crven zbog visokih temperatura, to znači da vrlo visoka temperatura ne predstavlja ozbiljnu opasnost samo po zdravlje ljudi, nego i životinja, ali može imati i negativan utjecaj na okoliš i infrastrukturu.
1. Toplinski udar
Visoke temperature mogu povećati rizik od toplinskog udara, posebno za osobe starije životne dobi, djecu, trudnice i osobe s kroničnim zdravstvenim stanjima. To može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema i zahtijevati hitnu medicinsku intervenciju.
2. Povećan rizik od požara
Suša i visoke temperature mogu povećati rizik od šumskih požara i požara u ruralnim područjima. Visoke temperature mogu isušiti vegetaciju i stvoriti pogodne uvjete za brzo širenje požara.
3. Opterećenje energetskog sustava
Kada su temperature izuzetno visoke, velika potražnja za rashlađivanjem može dovesti do preopterećenja električne mreže. To može uzrokovati nestanke struje i probleme s opskrbom električnom energijom.
4. Poteškoće u poljoprivredi
Visoke temperature mogu nepovoljno utjecati na usjeve, usporiti rast biljaka i smanjiti prinose usjeva.
Savjeti za najosjetljivije
Među najosjetljivije skupine ubrajaju se djeca, starije osobe, kronični bolesnici i osobe koje rade na otvorenom. Svakako, valja slijediti upute o tome kako rashladiti organizam i prostorije u kojima boravite, kloniti se vrućina, piti dovoljno tekućine, ali i izbjegavati alkoholna pića i nepotreban tjelesni napor.
Opći savjeti za sve podrazumijevaju izbjegavanje boravka na suncu od 10 do 17 sati, što osobito vrijedi za djecu, trudnice, starije osobe i srčane bolesnike te bolesnike sa šećernom bolesti. Rashlađivati se treba tuširanjem ili kupanjem u mlakoj vodi.
Stopa smrtnosti za velikih se vrućina povećava, a najčešći uzrok su srčani udari. Neke bolesti i medicinska stanja, i kada su dobro kontrolirana, mogu se pogoršati tijekom ljeta i za visokih temperatura pa je potreban pojačan oprez.
