Europski gradovi, u kojima živi većina europske populacije, sve ozbiljnije osjećaju utjecaje klimatskih promjena. Nakon rekordnih ljetnih vrućina, poplava i toplinskih valova u 2023. godini, potreba za ulaganjem u prilagodbu klimatskim promjenama nikad nije bila izraženija. Novo izvješće Europske agencije za okoliš (EEA) analiziralo je prilagodbu diljem urbanih područja Europe, istražujući koje akcije gradovi poduzimaju i što je od toga učinkovito.

Izvješće pokazuje da 91 posto gradova koji su krenuli u prilagodbu, oslanjaju se na održavanje parkova, sađenje urbanih šuma ili zelenih krovova te pronalaženja načina za prirodno zadržavanje vode. Ozelenjavanje gradskih površina pokazalo se učinkovito ne samo kad je riječ o hlađenju već i u tome što osiguravaju više prostora za rekreaciju, ali i pročišćavaju zrak.

No iz Europske agencije za okoliš navode kako bi se ove metode trebale kombinirati s prilagodbom infrastrukture. Uz to, ističu kako je nužno postaviti konkretne ciljevi kako bi se osiguralo da europski gradovi kreću u pravome smjeru.

Dobri primjeri manjih gradskih sredina

Glavni i veći gradovi obično su predvodnici jer imaju veće financijske i tehničke kapacitete za rad na prilagodbi, ali za njima ne zaostaju niti manje urbane sredine.

Gradić Gent u Belgiji, na primjer, ima strategiju ozelenjavanja i ograničava izgradnju novih zgrada. Infrastrukturu planiraju u skladu s nultim emisijama, odnosno tijekom planiranja gradnje pazi se da veći dio površina bude bez asfalta i sa zelenilom. Nantes u Francuskoj ulaže u to da postane jedan od najzelenijih gradova Europe, dok istovremeno nastoji ostati pristupačan stanovnicima. Rethymno, obalni grad u Grčkoj, ulaže u bioklimatski dizajn svojih javnih prostora, koristeći komprimirano tlo, prozračne materijale za ulice i boju za smanjenje temperature zraka tijekom toplinskih valova.

Iako se prilagodba mora prilagoditi specifičnim utjecajima, koji se osjećaju u određenoj gradskoj sredini, iz Europske agencije za okoliš smatraju da gradovi trebaju učiti jedni od drugih.

Zašto je potrebna prilagodba?

EEA je u ožujku ove godine objavila prvu  procjenu rizika od klimatskih promjena za Europu koja pokazuje da trenutne politike i akcije prilagodbe ne prate brzorastuće klimatske rizike – a urbana područja su izložena visokom riziku od toplinskih valova i obilnih kiša.

Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava, gdje temperature rastu otprilike dvostruko brže od globalnog prosjeka. Procjenjuje se da gotovo tri četvrtine populacije kontinenta živi u urbanim područjima, a gradovi mogu često biti i do 10 do 15°C topliji od okolnih područja.

Stoga, u izvješću ističu da su gradovima potrebni specifični ciljevi za prilagodbu klimi, kao što su  zadovoljavajući energetski certifikati zgrada, da se oborinske vode odvajaju od otpadnih u svakom domaćinstvu, da svi građani imaju javne zelene površine blizu mjesta na kojem žive i sl.