Čovječanstvu preostaju samo dvije godine “da spasi svijet” praveći dramatične promjene u načinu na koji ispušta emisije koje zadržavaju toplinu, a ima još manje vremena za djelovanje kako bi se dobili financijski resursi iza takvog masivnog pomaka, rekao je Simon Stiell, izvršni tajnik UN-ove Okvirne konvencije o promjeni klime (UNFCCC).

S obzirom na to da su vlade svijeta suočene s rokom do 2025. godine za nove i jače planove za suzbijanje emisije ugljika, gotovo polovica svjetske populacije glasovala je na izborima ove godine, a ključni globalni financijski sastanci održat će se kasnije ovog mjeseca u Washingtonu, izvršni tajnik UN-ove klimatske agencije Simon Stiell rekao je u srijedu da je svjestan da njegovo upozorenje može zvučati melodramatično. Ali rekao je da je akcija u sljedeće dvije godine “esencijalna”, prenosi Associated Press.

“Još uvijek imamo šansu smanjiti emisiju stakleničkih plinova, s novom generacijom nacionalnih klimatskih planova. Ali trebamo ove jače planove, sada”, rekao je Stiell na konferenciji think-tanka Chatham House u Londonu. Predložio je da klimatska akcija nije samo za moćne ljude da rješavaju – u ne baš suptilnoj referenci na izborni kalendar ove godine.

“Tko točno ima dvije godine da spasi svijet? Odgovor je svaka osoba na ovom planetu”, rekao je Stiell. “Sve više i više ljudi želi akciju za klimu širom društava i političkih spektara, uglavnom zato što osjećaju utjecaj klimatske krize u svakodnevnom životu i kućnom budžetu.”

Razine ugljičnog dioksida i metana u zraku prošle su godine dosegnule rekordne visine, prema izračunima vlade Sjedinjenih Država, dok znanstvenici procjenjuju da su emisije ugljičnog dioksida u svijetu porasle za 1,1%. Prošla godina bila je najtoplija godina u povijesti, zaključile su globalne skupine za praćenje temperature.

Ako emisije ugljičnog dioksida i metana iz sagorijevanja ugljena, nafte i prirodnog plina nastave rasti ili ne započnu oštar pad, rekao je Stiell, to “će dodatno utvrditi grozne nejednakosti između najbogatijih i najsiromašnijih zemalja i zajednica” koje se pogoršavaju zbog klimatskih promjena. Stiell je rekao kako se novac može osigurati kroz oprost dugova, jeftinije zaduživanje za siromašnije države, nove izvore međunarodnog financiranja poput poreza na emisije transporta i reformu Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda.

“Svaki dan, ministri financija, izvršni direktori, investitori i razvojni bankari usmjeravaju bilijune dolara. Vrijeme je da te dolare preusmjerimo s energije i infrastrukture prošlosti prema onima čišćoj, otpornijoj budućnosti“, rekao je Stiell. “I osigurati da najsiromašnije i najranjivije zemlje imaju koristi.”

Stiell je rekao da su države iz skupine G20 zajedno odgovorne za više od 80 posto globalnih emisija i da stoga moraju hitno djelovati

Glavni cilj ovogodišnjih pregovora o borbi protiv klimatskih promjena UN-a je postići dogovor o financiranju zemalja u razvoju koje imaju teškoća u tranziciji s fosilnih goriva. U ‘superizbornoj’ godini u kojoj birači glasaju od Indije, Južne Afrike, Europe do Sjedinjenih Država, Stiell je rekao da klimatske mjere prečesto “izmiču iz programa vlada”. Političari poput republikanskog kandidata Donalda Trumpa ili krajnje desnih stranaka na predstojećim europskim izborima odbijaju klimatske politike kako bi se dodvorili biračima.