O pametnim gradovima godinama smo svjedočili tek zahaljujući filmovima i knjigama poznatih književnika. No, oni danas više nisu umjetnička fikcija, već stvarnost koja se u svijetu uistinu i događa. Dokaz tome su i brojni gradovi poput New Yorka, Singapura, ali i nama bliže Barcelone i Beča. Hrvatski gradovi i dalje nisu na vrhu ljestvice kada govorimo o pametnim gradovima, no svaki napori prema tome svakako se cijene i naznaka su da se krećemo u pravom smjeru. To zna i riječki gradonačelnik Marko Filipović koji je sudjelovao na panelu prvog Greencajt festivala na temu Budućnost u kojoj želimo živjeti: Pametni gradovi. U intervjuu za Green.hr otkrio je koji je to grad u čijem smjeru želi voditi Rijeku, te koliko i zašto kaskamo za nekim drugim europskim gradovima kada je riječ o održivosti.

Što mislite, koliko kasnimo za drugim europskim gradovima općenito kao država u kad je riječ o održivosti i ideji pametnih gradova?

Ovisi s kojim se gradovima uspoređujemo. Ako se uspoređujemo s onim najnaprednijim, onda kaskamo dosta. I to ne samo u Zagrebu, Rijeci i drugim većim gradovima, nego i općenito, kako u postotku odvojenog otpada, tako i u gubitcima u vodovodu te u nekim drugim stvarima koje su u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Tu je puno posla pred nama. Naravno, predviđena su europska sredstva za razvoj tih segmenata i nadamo se kako će se taj jaz kroz neko vrijeme smanjiti. Mi smo sada negdje na 70 posto prosjeka Europske unije ako gledamo bruto društveni proizvod, a i plaće su nam negdje na tom nivou, oko 73 posto ako se ne varam i mislim kako treba još puno raditi na tome da dosegnemo europski prosjek. No, put je zacrtan, ušli smo u Europsku uniju, NATO savez, pred nama je Schengen, uvođenje eura, praktički potpuna integracija i to je nešto što nas čeka u idućim godinama.

Kada je riječ o zelenim gradovima, imate li vi neki grad koji vam služi kao uzor i inspiracija za okretanje Rijeke u tom smjeru?

Naš prijateljski grad je Ljubljana koji su bili i Green Capital of Europe 2017. i to je neki smjer koji mislim da je dobar i kojeg treba pratiti.

Smatrate li da primjerice glavni grad ima veću prednost u ostvarivanju održivih ciljeva ili je to jednako moguće i u manjim?

Zagreb ima definitivno više financijskih sredstava na raspolaganju jer je Hrvatska visoko centralizirana država i u tom kontekstu se 88 posto novaca troši na državnom nivou, 12 posto na lokalnom nivou. Jednostavnije rečeno; to je 12 kuna od ukupno 100 kuna, 6 kuna se troši samo u gradu Zagrebu. Grad Zagreb je fiskalno najpotentniji da provede sve ono što je zamislio. On je ujedno i grad županija tako da ima nadležnosti iz oba djelokruga i sigurno iz perspektive drugih općina i gradova nekako mi se čini da je lakše provoditi neke projekte. No, naravno tu je onda i niz drug niz izazova koji se stavlja pred glavni grad.

Koje su neke od održivih projekata koje ste u Rijeci ponudili građanima? I kako reagiraju na njih?

Uveli smo bicikle bez obzira na našu strukturu, odnosno konfiguraciju terena. Uvedeno je 28 električnih bicikala koji onda služe građanima u svim našim mjesnim odborima. Na četiri lokacije postavljeno je po sedam bicikala, uvedeni su i e-romobili, ali smo i unaprijed definirali područja gdje se romobili ne mogu ostaviti. Mislim da u Rijeci postoji određeni red i da ga se građani pridržavaju, ali tu još uvijek ima pitanja oko reugliranja odnosa u javnom prometu. Ispred nas je puno rada.

Sudjelovali ste na panelu o pametnim gradovima kao predstavnik jednog takvog grada u budućnosti. Kako vas se dojmio koncept Greencajt festivala i mislite da bi takvih manifestacija trebalo biti više kako bi se građane što više osvijestilo o zelenim navikama?

Greencajt festival je definitivno odličan primjer za promociju zelenih aktivnosti i mislim kako je Greencajt smješten u vrlo ugodnom ambijentu sa zanimljivim panelima i raznim drugim sadržajima. Svakako pozivam sve da se Festivalu pridruže i iduće godine.