Europski proizvođači automobila imaju radikalan pogled na budućnost: elektrificija ili smrt. Taj ultimatum pojavio se u autoindustriji tijekom ljeta, s obje strane Atlantika, usred napora da se ozeleni prijevoz. Okončao je dugotrajnu raspravu koja će tehnologija biti dominantna za dekarbonizaciju osobnih vozila, ali je izazvao novu političku borbu oko uvjeta i tempa tranzicije. “Mislim da je pošteno reći da nema druge mogućnosti za svjetske proizvođače automobila osim brzog prijelaza na električna vozila”, rekao je Peter Mock, istraživač pri Međunarodnom vijeću za čisti prijevoz koji prati automobilsku industriju. Smjer putovanja je jasan, ali ove jeseni bit će sukoba između članica EU-a koje naginju prema održivosti i bloka automobilskih zemalja, svjesnih ekonomske i ljudske važnosti njihove auto-industrije, oko budućnosti motora s unutarnjim izgaranjem.
U srpnju je Europska komisija iznijela prijedloge za okončanje prodaje novih benzinskih i dizelskih automobila diljem EU-a od 2035. pozivajući da se nakon tog datuma prodaju samo automobili s nultom emisijom. To se smatra neizravnim mandatom za električna vozila i smrtnom presudom za druge tehnologije poput prirodnog plina, biodizela i hibridno-električne energije. Nekoliko tjedana kasnije u kolovozu, američki predsjednik Joe Biden proglasio je baterije budućnošću američke automobilske industrije i iznio je planove kako bi se osiguralo da polovica svih novih vozila prodanih u SAD-u do kraja desetljeća bude na baterije. Ti su ciljevi ključni ako EU i SAD žele postići svoje ciljeve da do sredine stoljeća prestanu biti emiteri ugljičnog dioksida. Naime, automobili i kombiji čine gotovo 15 posto emisije CO2 EU -a. Već je jasno da se potražnja za električnim vozilima ubrzava. Dugo na marginalnom tržištu, prodaja električnih vozila skočila je unatoč padu ukupnih registracija automobila uzrokovanim pandemijom. Globalno, električna vozila sada su zauzela 7 posto tržišta, prema konzultantskoj tvrtki Wood Mackenzie, iako je većina te prodaje koncentrirana u bogatijim zemljama EU-a i Kini. To je još daleko od onoga što je potrebno za dekarbonizaciju cestovnog prometa.
Europska fronta tih napora, dio Zelenog dogovora EU -a, zagrijat će se u Bruxellesu u narednim mjesecima jer blok nastoji pretvoriti nacrte ideja Komisije u zakon. S jedne strane, manje zemlje EU-a svjesne klime, uključujući Nizozemsku, Dansku i Austriju, lobirale su ove godine za EU da odredi krajnji datum fosilnih goriva i vjerojatno će podržati rok do 2035. nulte emisije automobila.S druge strane su tradicionalna europska auto-središta poput Njemačke, Francuske i Italije, zajedno sa srednjoeuropskim zemljama poput Češke, Rumunjske, Poljske, Slovačke i Mađarske koje su veliki dio svog postkomunističkog prosperiteta izgradile na automobilskoj industriji .”U više smo navrata govorili da se klimatski ciljevi u EU-u moraju postaviti na način da ne naškode našoj industriji”, izjavio je ovog ljeta češki premijer Andrej Babiš. “To se mora učiniti razumno, a ne na temelju ideologije.” Dok Europski parlament i Vijeće dovršavaju EU standarde za automobile i kombije, skupina automobilskih zemalja nastojat će izvući što je moguće više godina za profitabilna vozila na benzinske i dizelske motore. U Berlinu još uvijek postoji entuzijazam za vodik i sintetička goriva kao zamjenu za baterije. Lobisti u proizvodnji automobila zahtijevaju nastavak prodaje hibrida koji vozačima nude motor uz bateriju. “Postoji neslaganje oko 2035. godine”, rekao je dužnosnik Élysée koji predstavlja francusku vladu. “Naš pristup je zadržati otvoren tehnološki pogled koji nam omogućuje zadržavanje plug-in hibridnih automobila, jer mislimo da je to važan pokretač za ekološki prijelaz.”
Komisija također radi na ažuriranju svojih standarda onečišćenja automobila Euro 7. Oni će regulirati sve, od dušikovih oksida u ispušnoj cijevi do čestica iz kočnica i guma, dodatno pojačavajući slučaj odbacivanja motora s unutarnjim izgaranjem. Industrija ih već jako kritizira zbog preambicioznosti.Troškovi i razmjeri zelenog prijelaza još uvijek se mijenjaju. Politike koje natjeraju proizvođače automobila da prodaju milijune e-vozila ne jamče da će za njih postojati masovno tržište. Auto industrija također želi da vlade pomognu u financiranju dovoljno infrastrukture za punjenje kako bi uvjerile ljude da promjena neće biti jako nezgodna. Čak je i glasnogovornica britanske vlade za klimu Allegra Stratton rekla u kolovozu da nije spremna napustiti svoj dizelski automobil dok su mjesta za punjenja rijetka. Također, treba osigurati i tisuće radnih mjesta. Komisar Maroš Šefčovič smatra da bi do 2025. mogao postojati nedostatak vještina jednak 800.000 radnih mjesta u industrijama kritičnim za proizvodnju ćelija potrebnih za električne automobile. To znači da je potrebno učiniti više kako bi se automobilski radnici prekvalificirali za rad u tvornicama akumulatora. Francuska vlada do sada je ponudila 50 milijuna eura Renaultu i Stellantisu za pomoć u prekvalifikaciji nekih radnika, no dužnosnik Élysée rekao je da plan emisija Komisije ne uključuje širu potporu autoindustriji za prolazak kroz tranziciju.
Prva vlada koja će se izravno suočiti s ovim političkim izazovima bit će vjerojatno koalicija koja preuzima vlast nakon njemačkih izbora u rujnu; automobilska industrija u zemlji izravno zapošljava više od 880.000 ljudi. Sve glavne stranke uglavnom se slažu da su dizel i benzin na izlasku, ali se razlikuju po tempu tranzicije. Samo Zeleni žele da se datum postepenog napuštanja benzina i dizela pomakne na 2030., što bi, ako stranka bude u sljedećoj vladi, Njemačku dovelo u sukob s drugim velikim automobilskim zemljama u predstojećim pregovorima s EU.
S obzirom na to da će Tesla ove godine otvoriti svoju ogromnu novu tvornicu automobila nedaleko od Berlina, a kineski proizvođači lansiraju električna vozila u Europi, pred europskom autoindustrijom je veliki izazov – ući na tržište na vrijeme ili riskirati izumiranje.
