Zgrada zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva, popularnog FER-a, uskoro bi mogla proizvoditi količinu električne energije koja je ekvivalent godišnjoj potrošnji oko tri stotine kućanstava, govori nam izv. Prof. dr. sc. Tomislav Capuder, zamjenik predstojnika Zavoda za visoki napon i energetiku na FER-u.

Solarna elektrana na FER-u je projekt vrijedan 815 tisuća eura, a financiraju ga vlade Lihtenštajna, Islanda i Norveške kroz Financijski mehanizam Europskog gospodarskog prostora te uz subvenciju RH iz programa “Energija i klimatske promjene”.

“Zgrada FER-a je trenutno slična svim ostalim zgradama fakulteta u Zagrebu. Ona je spojena na centralno grijanje Grada Zagreba, većinu električne energije preuzima iz elektroenergetskog sustava, a tek mali dio energije proizvode dvije solarne elektrane, koje su tu više kako bi ih mogli koristiti za istraživanja no što one doista pokrivaju dio potrošnje”, počinje profesor Capuder, objašnjavajući kako FER ide u “cjeloviti projekt strukturne i energetske obnove”. Očekuje se da će solarna elektrana biti završena u prvoj polovici iduće godine, a obnova zgrade trebala bi završiti 2026.

Energetska fleksibilnost

Solarna elektrana imat će kapacitet 600kW, a godišnje će proizvoditi oko 800 MW.

“Prosječno kućanstvo godišnje troši između 2.5 i 3 MWh, što znači da bi električna energija proizvedena iz elektrana će FER-a moglaći opskrbiti oko 300 kućanstava. DodušeTa proizvedena električna energija je jednaka otprilike, polovicapolovici potrošene energije će ostajati na fakultetu, a koristit će se, među ostalim, za grijanje i hlađenje prostora. Svakako postoji mogućnost da dio predajemo u mrežu, a imat ćemo i baterijski spremnik, što znači da postajemo fleksibilno energetsko čvorište”, tumači profesor, dodajući kako je to iznimno važna stvar kod obnovljivih izvora energije.

Drugim riječima, u tradicionalnim sustavima termo ili hidroelektrana proizvodnja prati potrošnju. Kod obnovljivih izvora energije stvar ide obrnuto – potrošnja se prilagođava proizvodnji.

“Imamo mogućnost upravljanja energijom. Možemo ju, primjer, izvoziti u mrežu, dijeliti mrežnoj zajednici. Pohraniti ju za grijanje ili hlađenje. Ili prodati. Doduše, za to još nedostaju zakonske regulative, no vjerujem da to vrlo brzo biti riješeno”, govori prof. Capuder.

Vizija postaje stvarnost 

Studenti FER-a su već sada uključeni u ovaj veliki projekt, koji nosi i ime SOLAR FER.

“Po tome pitanju nastavljamo kao i do sada, uključujemo studente u sve procese. Već sada imaju neke povezane radove, a neki od njih su i nagrađeni. Raspon onoga čime se bave ide od projektiranja, preko tehničkih izazova, pa do istraživačkih aspekata, prognoza, algoritama…”, nabraja profesor.

Govori kako misli da će studentima biti zanimljivo boraviti u takvom prostoru.

“U prostoru u kojem im obnovljivi izvori energije neće biti neka priča iz medija, nego njihova svakodnevica”, zadovoljan je.

A što je s kućanstvima? 

Na koncu ga pitamo i za prognoze oko toga kada bi to mogla ostati svakodnevica i prosječnim građanima. U Njemačkoj su, primjerice, balkonski solari već sasvim uobičajena stvar, a novogradnja na krovovima mora imati solarne panele.

“Kod nas Vlada subvencionira električnu energiju, zbog čega nemamo tržišne, nego socijalne cijene struje. Solarni se paneli u prosjeku otplaćuju deset ili 15 godina, a ljudi kod nas još nisu spremni investirati u takve stvari s obzirom na cijenu struje”, objašnjava, pa nastavlja:

“Postojao je određeni zamah entuzijazma kada je počela energetska kriza i kada su eksplodirale cijene energenata. No nisam siguran da će se taj trend nastaviti sve dok cijene ne budu reflektirale pravo stanje na tržištu”, tumači.

Čuvajmo okoliš

No to, nastavlja, nikako ne znači da građani ipak ne bi trebali razmišljati o vlastitim solarnim projektima.

“Uvijek naglašavam kako cijena ne mora biti jedina vodilja. Solarni paneli omogućavaju energetsku otpornost, nezavisnost, samostalnost. Ako imate dobar projekt, preko nje se možete grijati i hladiti. Ako imate električno vozilo, imate i izvor za punjenje svojeg automobila na krovu svoje kuće ili zgrade”, kaže Capuder.

Europske direktive će nas, govori, ‘uhvatiti’ kad-tad.

“No, opet, nije stvar samo u tome. Recimo, FER će obnovom emitirati 150 tona CO2 manje u atmosferu. Zamislite da to učinimo na svakom fakultetu, zgradi, da možemo govoriti o tisućama, milijunima koji su reducirali svoju emisiju. No ne moramo ni ići u atmosferu. Zamislite da se riješimo i kotlova, bojlera, stvari koje proizvode čađu, koje imaju direktan utjecaj na naše zdravlje. Trebamo težiti takvim pravilima i zdravim praksama”, zaključuje.