nasa-i9w4Uy1pU-s-unsplash

“Trla baba lan”: Evo glavnih zaključaka s najvećeg klimatskog summita COP27

GREEN_300_listici_sredina

Summit produžen za dva dana

Iako je najveći klimatski summit COP27 u Egiptu produžen za dva dana i to zbog žestokih prepirki oko osnivanja fonda za ranjive zemlje snažno pogođene klimatskim promjenama, čini se kako konferencija ni ovog puta nije dovela do značajnih zaključaka. Sve je dakle ostalo na dogovorima i obećanjima, a rokovi za djelovanje se produžili, čini se do sljedećeg COP-a 28. Evo nekih od događanja.

“Mali flaster na veliku ranu”, ovako bismo otprilike mogli opisati ovogodišnji najveći klimatski summit COP27 koji se ove godine održao u Egiptu. Čini se kako ni ovog puta nisu postignuti preveliki dogovori, a prepirke oko osnivanja fonda za zemlje pogođene klimatskim promjenama dovele su i do mogućnosti da se summit i produži pa je tako umjesto do 18. studenog, bio produžen na 20. studeni. Koliko je produžetak trajanja konferencije bio koristan teško je reći, no ovo je ukratko sažetak klimatskih pregovora u Sharm El Sheikhu.

Najveći napredak postignut je u podršci žrtvama klimatskih promjena. Zemlje u razvoju dobile su fond za gubitke i štete za koji su se borile. U Sporazumu se naglašava neposredna potreba za novim, dodatnim, predvidljivim i odgovarajućim financijskim resursima za pomoć zemljama u razvoju koje su posebno osjetljive na ekonomske i neekonomske učinke klimatskih promjena. Među tim mogućim načinima financiranja izričito je stvaranje “fonda za odgovor na gubitke i štete”, što je snažan zahtjev zemalja u razvoju, koje su se ujedinile oko ovog pitanja. Ono što nije definirano je kada, kako i tko će sve uplaćivati u fond, što je posebno zbunjujuće.

Pitanje “gubitka i štete”, više nego ikada u središtu rasprava nakon razornih poplava koje su nedavno pogodile Pakistan i Nigeriju, a stavljeno je na dnevni red u zadnji čas, nakon dugog oklijevanja bogatih zemalja, i pod uvjetom da se odbaci pitanje moguće zakonske odgovornosti ili odštete. I Europska je unija ponudila prihvaćanje ovog fonda pod uvjetom da on bude rezerviran za “posebno ranjive zemlje”, čime bi se isključile zemlje u razvoju koje su doživjele snažan rast poput Kine. Dakle, zasad je čini se sve na dobroj volji pojedinih zemalja.

Prijelazno povjerenstvo razmotrit će koja su sredstva potrebna i odakle bi novac trebao doći. Uhvatit će se u koštac sa škakljivim pitanjima treba li proširiti bazu donatora na zemlje poput Kine ili Katara i podnijeti izvješće za nadolazeći COP28. Dio novca trebao bi doći kroz “postojeće aranžmane financiranja”, poput razvojnih banaka ili otpisa duga. Neka sredstva trebala bi doći iz “inovativnih izvora”, što bi moglo značiti poreze na fosilna goriva, zrakoplovstvo ili brodarstvo. EU je precizirala da bi potpora trebala ići samo “ranjivim” zemljama, tko spada pod njih prijelazni odbor tek treba definirati. UN-ov odjel za klimatske promjene dobio je zadatak održati dvije radionice o tom pitanju prije COP-a 28 i podnijeti izvješće. Zemlje su se dogovorile o tome kako uspostaviti organizaciju pod nazivom Santiago Network koja će pružati tehničku pomoć u sprječavanju, minimiziranju i rješavanju gubitaka i štete.

Osim toga, države su se usuglasile oko postepenog napuštanja ugljena, ali ne i nafte i plina. Prijedlog o postupnom ukidanju svih fosilnih goriva, a ne samo energije na ugljen koji je bio cilj na prošlogodišnjem summitu, naprosto nije prošao ni ove godine. Na prošlogodišnjem COP26 u Glasgowu, predsjedništvo se založilo za “održavanje 1,5 celzijusa na životu”, pozivajući se na najambicioznije temperaturno ograničenje u Pariškom sporazumu. I po prvi put se naveo ugljen kao problem, a zemlje su se složile da treba postupno smanjiti njegovu upotrebu. Kako prenose strani mediji, iza zatvorenih vrata, zemlje, uključujući Saudijsku Arabiju i Rusiju, iznijele su pak argument da nafta ne uzrokuje klimatske promjene, nego isključivo emisije.

Na COP26 u Glasgowu, zemlje su primijetile da se predviđa da će emisije 2030. godine biti 14% iznad razine iz 2010. Da bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1,5 Celzijevih stupnjeva, emisije moraju pasti za 45%. Kako bi to popravili, složili su se uspostaviti “radni program za hitno povećanje ambicija ublažavanja i provedbe u ovom kritičnom desetljeću”. U Sharm el-Sheikhu, nacije su raspravljale o tome kako strukturirati ovaj radni program. Razvijene i ranjive zemlje željele su da razgovori budu dugi, snažni i konkretni. Ekonomije u nastajanju željele su da ovi pregovori budu kratki i slabi. Prva skupina željela je da se pregovori nastave do 2030., potonja samo do 2023. ili 2024. Kompromis su čini se, našli do 2026. godine.

“Klimatske promjene su uzele veliki zamah. Umjesto gorućeg grma, mi sada imamo gorući planet i na to se treba fokusirati. Naš je planet trenutno na “intenzivnoj njezi” i sada moramo drastično smanjiti emisije, a to je pitanje kojim se ovaj COP27 nije pozabavio. Fond za gubitak i odštetu ključan je, ali to nije rješenje ako klimatska kriza briše malu otočnu državu s karte ili čak cijelu afričku državu. Svijet i dalje treba divovski skok u klimatskim ambicijama. Crvena linija koju ne smijemo prijeći jest linija koja vodi naš planet preko temperaturnog limita iznad 1,5 Celzijevih stupnjeva. Zato moramo masovno ulagati u obnovljive izvore energije i prekinuti svoju ovisnost o fosilnim gorivima”, istaknuo je u zaključnom obraćanju generalni tajnik UN-a António Guterres.

PHOTOS BY: Unsplash / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.