pawpaw naslovna

Pred nama je 4. festival indijanske banane: Ovo egzotično voće postalo je pravi hit, a evo i zašto

GREEN_300_listici_sredina

Ovaj vikend u Donjoj Bistri

U nedjelju, 10. rujna, na plantaži Šulog, u Donjoj Bistri, održat će se 4. po redu Festival indijanske banane. Moći ćete prisustvovati zanimljivim predavanjima, probati ovo egzotično voće, ali i proizvode koji, osim što su vrlo ukusni, i obiluju korisnim nutrijentima.

Zove se indijanska banana, ali uopće ne nalikuje na bananu. Ovo egzotično voće dolazi iz Sjeverne Amerike, gdje raste samoniklo u oko 25 saveznih država istočnog SAD-a. Naziv ove vrste na engleskom govornom području poznat je i kao pawpaw.

U Hrvatskoj postoji tek nekoliko lokacija na kojima postoje plantaže ove vrste, a na jednoj od prvih, u Donjoj Bistri, koja je u vlasništvu Ivana Šuloga, 10. rujna održat će se i četvrti Festival indijanske banane.

Na festivalu možete očekivati izobilje proizvoda na bazi indijanske banane, od osvježavajućih piva, začinjenih ljutih umaka, do slastica poput pavlove torte i mafina, ali i meda. Za gurmane, u ponudi je i poseban acetobalsamico, a za one željne nečeg jačeg – liofilizirana rakija od indijanske banane.

“Bit će brojni izlagači koji su naslonjeni na banane, a bit će i neki koji će izlagati neovisno o nama. Bit će organiziranja predavanja od 12.00 na plantaži, a oni koje ne zanimaju predavanja, mogu odmah na razgledavati proizvode i degustirati već od 10 ujutro. Neće biti samo indijanskih banana, moći će se kupiti i drugo egzotično voće. Dođite, sigurno niste jeli bolje voće, bit će iznenađenja, dobre zabave i pozitive”, poručio je Ivan Šulog, organizator i jedan od prvih uzgajivača indijanske banane u Hrvatskoj.

Zašto je ovo voće postalo hit?

Kako biste se bolje upoznali s ovom neobičnom egzotičnom voćkom, o kojoj tako oduševljeno priča organizator Festivala Ivan Šulog, evo neki zanimljivih podataka o indijanskoj banani.

  • Biljka ima pesticidna svojstva pa je manje podložna oboljevanju ili napadu štetnika, a što je pogodnom za ekološki uzgoj.
  • Ne izgleda kao banana, već je duguljasto-cilindrična boba, dužine od 4 najviše 15 cm i širine od 3 do 10 cm. Prosječna težina ploda također može značajno varirati, a najčešće se kreće od 200 do 400 g.
  • Kora ploda je u početku zelene boje, a dozrijevanjem mijenja boju u žuto zelenu.
  • Okus i tekstura ploda podsjećaju na kombinaciju ananasa, banane i manga.
  • Tamnosmeđe sjemenke, koje su duge do 3 cm i smještene u dva reda, sadrže alkaloide, koji u prevelikim količinama mogu izazvati povraćanje pa se preporučuje odvajanje sjemenski prije konzumiranja ploda.
  • Prema nutritivnom sastavu, 100 g ploda energetske je vrijednosti oko 335 kJ (80 kcal) što zadovoljava 20% dnevne potrebe, stoga se preporuča unos jednog do dva ploda dnevno.
  • Sadrži i veće količine vitamina, minerala, esencijalnih aminokiselina, polifenolnih spojeva te ostalih specijaliziranih metabolita, a zbog čega plod ima i značajna antioksidacijska svojstva.
  • Od vitamina, najznačajniji u sastavu ploda su vitamin C, A i E, dok od minerala magnezij, kalij, kalcij i željezo.
  • Cherokee Indijanci plod indijanske banane koristili su kao lijek, blagi sedativ, laksativ i za čišćenje od parazitskih, crijevnih oboljenja.

PHOTOS BY: Pexels/Facebook / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.